Drugu godinu zaredom, vojni izdaci su porasli u svih pet geografskih regija svijeta usred u cijelom svijetu napetosti, nalazi tMeđunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.
Pogled iz riblje perspektive na operacije na pilotskoj palubi nosača zrakoplova USS Carl Vinson u Južnom kineskom moru 13. siječnja. (Američka mornarica/Kenneth Ostas)
By Jessica Corbett
Zajednički snovi
MVojna potrošnja diljem svijeta porasla je prošle godine na 2.718 bilijuna dolara, što znači da se „svake godine povećavala cijelo desetljeće, a porasla je za 37% između 2015. i 2024.“, navodi se u godišnjem izvješću. otpušten Ponedjeljak.
Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) prati sukobe, razoružanje i oružje gotovo šest desetljeća. U izvješću o potrošnji za 2024. godinu navodi se da su se „drugu godinu zaredom vojni izdaci povećali u svih pet geografskih regija svijeta, što odražava pojačane geopolitičke napetosti diljem svijeta“.
U izjavi u ponedjeljak, Xiao Liang, istraživač iz SIPRI-jevog programa za vojne rashode i proizvodnju oružja, istaknut da je „preko 100 zemalja diljem svijeta povećalo svoju vojnu potrošnju u 2024. godini“.
„Ovo je bilo zaista neviđeno... Bio je to najveći međugodišnji porast od kraja Hladnog rata“, rekao je Liang. rekao Agencija France-Press, iako priznaje da je tijekom Hladnog rata moglo biti većih skokova, ali podaci za Sovjetski Savez nisu dostupni.
„Ovo je bilo zaista neviđeno... Bio je to najveći međugodišnji porast od kraja Hladnog rata.“
Liang je upozorio da „kako vlade sve više daju prioritet vojnoj sigurnosti, često na štetu drugih proračunskih područja, ekonomski i društveni kompromisi mogli bi imati značajan utjecaj na društva u godinama koje dolaze.“
Sjedinjene Države — čiji su republikanski zakonodavci trenutno kuhanje plan da se Pentagonu da još više novca nikad prošao revizija — predvodila je sve zemlje, s 997 milijardi dolara vojnih izdataka.
Izvješće ističe da SAD ne samo da su izdvojile „3.2 puta više od drugog najvećeg potrošača“, već su i „činile 37% globalnih vojnih rashoda u 2024. i 66% potrošnje članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO-a).“
Na drugom mjestu bila je Kina, s procijenjenih 314 milijardi dolara potrošnje. Nan Tian, direktor SIPRI-jevog programa za vojne rashode i proizvodnju naoružanja, upozorio je na potrošnju u Aziji.
„Glavni vojni potrošači u azijsko-pacifičkoj regiji ulažu sve veća sredstva u napredne vojne sposobnosti“, rekao je Tian. „S nekoliko neriješenih sporova i rastućih napetosti, ta ulaganja riskira da ubace regiju u opasnu spiralu utrke u naoružanju.“
Na trećem mjestu bila je Rusija, s procijenjenim potrošnjom od 149 milijardi dolara. Rusija je i dalje u ratu nakon što je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. Prvih pet zaokružile su Njemačka (88.5 milijardi dolara) i Indija (86.1 milijarda dolara).
Slijedili su ih Ujedinjeno Kraljevstvo, Saudijska Arabija, Ukrajina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Izrael, Poljska, Italija i Australija. U izvješću se navodi da je „zajedno 15 najvećih potrošača u 2024. godini činilo 80% globalne vojne potrošnje (2,185 milijardi dolara) i 79% ukupnog povećanja potrošnje tijekom godine. Svih 15 povećalo je svoju vojnu potrošnju u 2024. godini.“
„Dva najveća međugodišnja postotna povećanja među ovom skupinom zabilježena su u Izraelu (+65%) i Rusiji (+38%), što naglašava utjecaj velikih sukoba na trendove potrošnje u 2024. godini“, nastavlja se u publikaciji. Izrael je sudjelovao u vojnom napadu koji podržavaju SAD na Gaza Strip — globalno osudio kao genocid — od listopada 2023.
„Rusija je ponovno značajno povećala svoju vojnu potrošnju, povećavajući jaz u potrošnji s Ukrajinom“, primijetio je istraživač SIPRI-ja Diego Lopes da Silva. „Ukrajina trenutno sve svoje porezne prihode dodjeljuje svojoj vojsci. U tako ograničenom fiskalnom prostoru, Ukrajini će biti teško nastaviti povećavati svoju vojnu potrošnju.“
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak najavio nadolazeće trodnevno primirje u čast 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata u Europi. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvani trenutni prekid vatre u trajanju od mjesec dana.
Sve članice NATO-a prošle su godine povećale vojnu potrošnju, što je, prema riječima istraživačice SIPRI-ja Jade Guiberteau Ricard, „uglavnom potaknuto kontinuiranom ruskom prijetnjom i zabrinutošću zbog mogućeg povlačenja SAD-a unutar saveza“.
„Vrijedi reći da samo povećanje potrošnje neće nužno rezultirati znatno većim vojnim sposobnostima ili neovisnošću od SAD-a“, dodao je stručnjak. „To su daleko složeniji zadaci.“
Vojna potrošnja SAD-a porasla je za 5.7 posto i dosegla 997 milijardi dolara, što je činilo 66 posto ukupne potrošnje NATO-a i 37 posto svjetske vojne potrošnje u 2024. godini.
Informativni list?? https://t.co/L7ZEDq0Mto#GDAMS #VojniIzdaci #SIPRI #Proračun za obranu pic.twitter.com/Ru8P7FO8yp
- SIPRI (@SIPRIorg) Travnja 28, 2025
Još jedan istraživač SIPRI-ja, Lorenzo Scarazzato, istaknuo je da je „Njemačka prvi put od ponovnog ujedinjenja postala najveći vojni potrošač u Zapadnoj Europi, što je bilo zbog posebnog obrambenog fonda od 100 milijardi eura najavljenog 2022. godine.“
„Najnovije politike usvojene u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama sugeriraju da je Europa ušla u razdoblje visokih i rastućih vojnih izdataka koji će se vjerojatno nastaviti u doglednoj budućnosti“, rekao je Scarazzato.
Što se tiče Bliskog istoka, istraživačica SIPRI-ja Zubaida Kari rekla je da su „unatoč raširenim očekivanjima da će mnoge zemlje Bliskog istoka povećati svoju vojnu potrošnju 2024. godine, značajna povećanja bila ograničena na Izrael i Libanon“.
Osim što je u proteklih gotovo 19 mjeseci poklao najmanje desetke tisuća Palestinaca u Gazi, Izrael je ubio tisuće ljudi u Libanonu, navodno ciljajući političku i paravojnu skupinu Hezbollah.
Kari je rekao da drugdje u regiji „zemlje ili nisu značajno povećale potrošnju kao odgovor na rat u Gazi ili su ih u tome spriječila ekonomska ograničenja“.
Jessica Corbett je viša urednica i pisac za Common Dreams.
Ovaj je članak iz Zajednički snovi.
Stavovi izraženi u ovom članku mogu, ali i ne moraju odražavati stavove Vijesti o konzorciju.
Vojni reket zaštite koji povećava rizik, a ne zaštitu. Zaštita rastućeg tržišnog udjela u profitu i dominacije nasuprot diplomaciji zbog toliko mnogo modernog oružja koje moli da bude upotrijebljeno.