Marjorie Cohn izvještava o rezoluciji Parlamentarne skupštine o “političkim zatvorenicima”, uključujući svoje alarm da je CIA "navodno planirala otrovati ili čak ubiti". Wikileaks izdavač.
Julian Assange svjedoči u Strasbourgu 1. listopada. (Barnaby Nerberka)
TParlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE), najveće europsko tijelo za ljudska prava, velikom je većinom usvojila rezolucija 2. listopada formalno proglasivši Wikileaks osnivač Julian Assange politički zatvorenik.
Vijeće Europe, koje predstavlja 64 zemlje, izrazilo je duboku zabrinutost zbog grubog tretmana kojem je Assange pretrpio, a što je imalo "jezivi učinak" na novinare i zviždače diljem svijeta.
U rezoluciji, PACE napominje da su mnoge datoteke procurile Wikileaks objavljeni “pružaju vjerodostojne dokaze o ratnim zločinima, kršenju ljudskih prava i lošem ponašanju vlade”. Otkrića su također "potvrdila postojanje tajnih zatvora, otmica i ilegalnih transfera zatvorenika od strane Sjedinjenih Država na europskom tlu."
Prema uvjeti sporazuma o priznanju krivnje s američkim Ministarstvom pravosuđa, Assange se 25. lipnja izjasnio krivim po jednoj točki optužnice za urotu za dobivanje dokumenata, spisa i bilješki povezanih s nacionalnom obranom prema američkom Zakonu o špijunaži.
Bez dogovora, prijetilo mu je 175 godina zatvora za 18 točaka optužnice koju je podigla Trumpova administracija, a progonila Bidenova administracija, a koja proizlazi iz WikiLeaks' objavljivanje dokaza o ratnih zločina počinile SAD u Iraku, Afganistanu i zaljevu Guantánamo. Nakon što se izjasnio, Assange je pušten iz pritvora uz zaračunavanje pet godina koje je proveo u londonskom zatvoru Belmarsh.
Dan prije nego što je PACE izglasao svoju rezoluciju, Assange je izrekao snažan svjedočenje Odboru za pravna pitanja i ljudska prava Vijeća Europe. Ovo je bila njegova prva javna izjava otkako je prije četiri mjeseca pušten iz pritvora, nakon 14 godina zatočeništva – devet u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu i pet u Blemishu. “Sloboda izražavanja i sve što iz nje proizlazi nalazi se na mračnom raskrižju”, rekao je Assange parlamentarcima.
'Jezivi učinak i klima autocenzure'
HM zatvor Belmarsh. (Anders Sandberg/Flickr, CC BY-NC 2.0)
Rezolucija kaže da su “nerazmjerno oštre optužbe” koje su SAD podnijele protiv Assangea prema Zakonu o špijunaži, “koje ga izlažu riziku od zapravo doživotni zatvor”, zajedno s njegovom osudom “zbog — što je u biti — prikupljanje i objavljivanje informacija”, opravdavaju njegovu klasifikaciju kao političkog zatvorenika, prema definiciji iznesenoj u PACE-u rezolucija iz 2012. kojom se definira pojam. Assangeovo petogodišnje zatvaranje u zatvoru Belmarsh bilo je “nesrazmjerno navodnom djelu”.
Napominjući da je Assange "prvi izdavač koji je procesuiran prema [Zakonu o špijunaži] zbog odavanja povjerljivih informacija dobivenih od zviždača", rezolucija izražava zabrinutost zbog "zastrašujućeg učinka i klime autocenzure za sve novinare, urednike i druge koji dižu uzbunu oko pitanja koja su bitna za funkcioniranje demokratskih društava.”
Rezolucija također napominje da je “prikupljanje informacija bitan pripremni korak u novinarstvu” koje je zaštićeno pravom na slobodu izražavanja koje jamči Europski sud za ljudska prava.
Rezolucija citira zaključak Nilsa Melzera, posebnog izvjestitelja UN-a za mučenje i druga okrutna, neljudska ili ponižavajuća postupanja ili kažnjavanja, da je Assange bio izložen “sve težim oblicima okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, čiji su kumulativni učinci može se opisati samo kao psihičko mučenje.”
Nils Melzer. (Fotografija UN-a)
Osuđujući "transnacionalnu represiju", PACE je bio "uznemiren izvješćima da je CIA diskretno pratila g. Assangea u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu i da ga je navodno planirala otrovati ili čak ubiti na britanskom tlu."
CIA je podigla privilegiju "državne tajne" u građanskoj tužbi koju su podigla dva odvjetnika i dva novinara zbog tog nezakonitog nadzora.
U SAD-u se "koncept državnih tajni koristi za zaštitu izvršnih dužnosnika od kaznenog progona za zločine kao što su otmica i mučenje, ili za sprječavanje žrtava da traže odštetu", navodi se u rezoluciji. Ali “odgovornost državnih agenata za ratne zločine ili ozbiljna kršenja ljudskih prava, kao što su atentati, prisilni nestanci, mučenja ili otmice, ne predstavlja tajnu koju treba zaštititi.”
Štoviše, rezolucija izražava duboku zabrinutost što, prema javno dostupnim dokazima, nitko nije pozvan na odgovornost za ratne zločine i kršenja ljudskih prava koje su počinili američki državni agenti te osuđuje “kulturu nekažnjivosti”.
Rezolucija kaže da nema dokaza da je netko oštećen WikiLeaks' publikacijama i "žali što je unatoč tome što je g. Assange otkrio tisuće potvrđenih - prethodno neprijavljenih - smrti od strane američkih i koalicijskih snaga u Iraku i Afganistanu, on optužen za ugrožavanje života."
Assangeovo svjedočenje
Assange svjedoči pred Odborom Vijeća Europe. (Barnaby)
Svjedočenje koje je Assange dao odboru bilo je potresno. "Na kraju sam izabrao slobodu umjesto ostvarive pravde... Pravda je za mene sada isključena", posvjedočio je Assange. “Danas nisam slobodan jer je sustav funkcionirao. Danas sam slobodan nakon godina zatvora jer sam priznao krivnju za novinarstvo.”
Dodao je: “Izjasnio sam se krivim za traženje informacija od izvora. Izjasnio sam se krivim za dobivanje informacija iz izvora. I priznao sam krivnju što sam izvijestio javnost o kakvim se informacijama radi.” Njegov izvor je bio zviždač Chelsea Manning, koji je dostavio dokumente i izvješća WikiLeaks. "Novinarstvo nije zločin", rekao je Assange. “To je stup slobodnog i informiranog društva.”
Assange je prijelaz s godina koje je proveo u strogo čuvanom zatvoru na svjedočenje pred europskim parlamentarcima opisao kao "duboku i nadrealnu promjenu".
Govoreći o svojoj izolaciji godinama u maloj ćeliji, rekao je da "oduzima osjećaj sebe, ostavljajući samo sirovu bit postojanja."
Assange je rekao,
“Još nisam potpuno spreman govoriti o onome što sam pretrpio. Nemilosrdna borba za preživljavanje, fizički i psihički. Niti još mogu govoriti o smrti vješanjem, ubojstvu i medicinskom zanemarivanju svojih suzatvorenika.”
Možda najozloglašenija publikacija autora Wikileaks bio je video iz 2007. “Kolateralno ubojstvo”, koji prikazuje posadu jurišnog helikoptera Apache američke vojske kako gađa i ubija 12 nenaoružanih civila u Bagdadu, uključujući dva novinara Reutersa, kao i čovjeka koji je došao spasiti ranjene.
Objavljivanje tog videa "potaknulo je javnu raspravu", posvjedočio je Assange. “Sada se svaki dan uživo emitiraju užasi iz ratova u Ukrajini i rata u Gazi.” Naveo je “stotine novinara” ubijenih u tim ratovima.
Govoreći o opasnosti s kojom se novinari suočavaju, Assange je izjavio: “Kriminalizacija aktivnosti prikupljanja vijesti prijetnja je istraživačkom novinarstvu posvuda. Formalno me osudila strana sila jer sam tražio, primao i objavljivao istinite informacije o toj sili.” Napomenuo je: “Temeljno pitanje je jednostavno. Novinari ne bi trebali biti progonjeni jer rade svoj posao.”
Assange je predvidio "više nekažnjivosti, više tajnosti, više odmazde za govorenje istine i više autocenzure" u budućnosti. “Novinari moraju biti aktivisti za istinu”, rekao je, spomenuvši važnost “novinarske solidarnosti”.
Iako je Assange očekivao neku vrstu pravnog uznemiravanja kao posljedicu WikiLeaks' publikacije i bio spreman “za to se boriti”, rekao je “moja naivnost je vjerovala u zakon. Kad dođe do pritiska, zakoni su samo komadi papira i mogu se reinterpretirati radi političke korisnosti.”
Assange je primijetio da zakone donosi vladajuća klasa, koja ih jednostavno reinterpretira kada pravila ne služe njihovim ciljevima. Opisujući pravni proces u svom slučaju, Assange je istaknuo da su "svi suci, bez obzira na to da li su donosili presude u moju korist ili ne u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazali iznimno poštovanje prema Sjedinjenim Državama".
PACE poziva SAD da istraže ratne zločine
Plenarni dom PACE-a. (Adrian Grycuk/Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0)
Rezolucija poziva SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, države članice i promatrače u Vijeću Europe te medijske kuće da poduzmu mjere kako bi odgovorili na zabrinutosti.
Poziva SAD, državu promatrača, da reformiraju Zakon o špijunaži iz 1917. kako bi iz njegovog djelovanja isključili novinare, urednike i zviždače koji otkrivaju povjerljive informacije s ciljem informiranja javnosti o ozbiljnim zločinima, poput mučenja ili ubojstva. Kako bi se dobila osuda za kršenje Zakona, od vlade bi se trebalo zahtijevati da dokaže zlonamjernu namjeru nanošenja štete nacionalnoj sigurnosti. Također poziva SAD da istraži navode o ratnim zločinima i drugim kršenjima ljudskih prava koje su izložili Assange i WikiLeaks.
PACE je pozvao Ujedinjeno Kraljevstvo da revidira svoje zakone o izručenju kako bi isključilo izručenje za političke prijestupe, kao i da provede neovisnu reviziju uvjeta postupanja s Assangeom dok je bio u Belmarshu, kako bi se vidjelo je li to predstavljalo mučenje ili neljudsko ili ponižavajuće postupanje.
Osim toga, rezolucija poziva države Vijeća Europe da dodatno poboljšaju svoju zaštitu za zviždače i da usvoje stroge smjernice kako bi spriječile vlade da klasificiraju dokumente kao obrambene tajne kada to nije opravdano.
Naposljetku, rezolucija poziva medijske kuće da uspostave rigorozne protokole za rukovanje i provjeru povjerljivih podataka, kako bi se osiguralo odgovorno izvješćivanje i izbjegao svaki rizik za nacionalnu sigurnost i sigurnost doušnika i izvora.
Iako PACE nema ovlasti donositi zakone, može potaknuti države Vijeća Europe da poduzmu mjere. Budući da Assange nikada nije imao priliku pokrenuti parnicu zbog uskraćivanja njegovog prava na slobodu izražavanja, rezolucija Vijeća Europe je posebno značajna jer on traži pomilovanje od američkog predsjednika Joea Bidena.
Marjorie Cohn je profesorica emerita na Pravnom fakultetu Thomas Jefferson, dekanica Narodne akademije međunarodnog prava i bivša predsjednica Nacionalnog ceha odvjetnika. Ona sjedi u nacionalnim savjetodavnim odborima Assange Defense i Veterans For Peace. Članica je biroa Međunarodne udruge demokratskih pravnika, predstavnica je SAD-a u kontinentalnom savjetodavnom vijeću Udruge američkih pravnika. Njezine knjige uključuju Dronovi i ciljano ubijanje: pravna, moralna i geopolitička pitanja.
Ovaj je članak iz Truthout i ponovno tiskano uz dopuštenje.
Stavovi izraženi u ovom članku mogu, ali i ne moraju odražavati stavove Vijesti o konzorciju.