Nakon što je proveo dan čitajući Zakon o digitalnim uslugama EU-a — zadatak koji ne bi poželio ni najgorem neprijatelju — Murray zaključuje da to nije razlog zašto je izvršni direktor Telegrama pritvoren.
Pavel Durov, izvršni direktor i suosnivač Telegrama, 2015. (TechCrunch, Flickr, CC BY 2.0)
By Craig Murray
CraigMurray.org.uk
Tpritvaranje Pavela Durova prikazuje se kao rezultat Zakon o digitalnim uslugama EU-a. Ali budući da sam dan proveo čitajući Zakon o uslugama EU (zadatak koji ne bih poželio ni najgorem neprijatelju), ne čini mi se da bih mogao reći ono što se prikazuje.
Zakoni EU-a su užasno zgusnuti i složeni, a objavljuju se kao "Uredbe" i "Članci". Obje pokrivaju potpuno istu osnovu, ali za potrebe provedbe važniji su detaljniji "Propisi", a oni se spominju u nastavku. “Članci” su u potpunosti u skladu s tim.
[Durov je bio formalno optužen u srijedu i spriječen da napusti Francusku.]
Tako, na primjer, Uredba 20 čini "posredničku uslugu", u ovom slučaju Telegram, odgovornom samo za nezakonitu aktivnost korištenja njegove usluge ako je namjerno surađivala u nezakonitoj aktivnosti.
Pružanje enkripcije ili anonimnosti konkretno se ne kvalificira kao namjerna suradnja u nezakonitim aktivnostima.
"(20) Ako pružatelj posredničkih usluga namjerno surađuje s primateljem usluga kako bi poduzeo nezakonite aktivnosti, usluge se ne bi trebalo smatrati neutralno pruženim i pružatelj stoga ne bi trebao imati koristi od izuzeća od odgovornosti predviđeno ovom Uredbom.
To bi trebao biti slučaj, na primjer, kada pružatelj nudi svoju uslugu s glavnom svrhom olakšavanja nezakonitih aktivnosti, na primjer izričitim da je njegova svrha olakšavanje nezakonitih aktivnosti ili da su njegove usluge prikladne za tu svrhu. Sama činjenica da usluga nudi šifrirane prijenose ili bilo koji drugi sustav koji onemogućuje identifikaciju korisnika ne bi se sama po sebi trebala kvalificirati kao omogućavanje nezakonitih aktivnosti.”
A u paragrafu 30, ne postoji izričita opća obveza praćenja pružatelja usluga da nadzire sadržaj. Zapravo je vrlo snažno da Telegram nema obvezu poduzimati proaktivne mjere.
"(30) Pružatelji posredničkih usluga ne bi trebali, ni de jure ni de facto, podlijegati obvezi praćenja u odnosu na obveze opće prirode. Ovo se ne odnosi na obveze praćenja u konkretnom slučaju i, posebno, ne utječe na naloge nacionalnih tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, u skladu s pravom Unije, kako ga tumači Sud Europske unije, i u skladu s uvjete utvrđene ovom Uredbom.
Ništa se u ovoj Uredbi ne smije tumačiti kao nametanje opće obveze praćenja ili opće obveze aktivnog utvrđivanja činjenica, ili kao opća obveza za pružatelje da poduzmu proaktivne mjere u vezi s nezakonitim sadržajem".
Aplikacija Telegram na ekranu pametnog telefona. (Focal Foto, Flickr, CC BY-NC 2.0)
Međutim, Telegram je dužan djelovati protiv određenih računa u vezi s pojedinačnim nalogom nacionalnog tijela koji se odnosi na određeni sadržaj. Dakle, iako nema opću obvezu praćenja ili cenzure, mora djelovati na poticaj nacionalnih vlasti u vezi s pojedinačnim sadržajem.
"(31) Ovisno o pravnom sustavu svake države članice i dotičnom području prava, nacionalna pravosudna ili upravna tijela, uključujući tijela za provođenje zakona, mogu narediti pružateljima posredničkih usluga da djeluju protiv jedne ili više konkretnih stavki nezakonitog sadržaja ili da pružiti određene specifične informacije. Nacionalni zakoni na temelju kojih se izdaju takvi nalozi znatno se razlikuju i nalozi se sve više rješavaju u prekograničnim situacijama.
Kako bi se osiguralo da se te naredbe mogu poštovati na djelotvoran i djelotvoran način, posebno u prekograničnom kontekstu, tako da dotična javna tijela mogu izvršavati svoje zadaće, a pružatelji usluga ne podliježu nikakvim nerazmjernim teretima, bez neopravdano utječu na prava i legitimne interese bilo kojih trećih strana, potrebno je postaviti određene uvjete koje te narudžbe trebaju ispunjavati i određene dopunske zahtjeve koji se odnose na obradu tih narudžbi.
Slijedom toga, ovom bi se Uredbom trebali uskladiti samo određeni posebni minimalni uvjeti koje bi takvi nalozi trebali ispunjavati kako bi proizvela obvezu pružatelja posredničkih usluga da obavijeste nadležna tijela o učinku tih naloga. Stoga ova Uredba ne pruža pravni temelj za izdavanje takvih naloga, niti regulira njihov teritorijalni opseg ili prekograničnu provedbu".
Državna tijela mogu zahtijevati uklanjanje sadržaja, ali samo za "specifične stavke":
"51) Uzimajući u obzir potrebu uzimanja u obzir temeljnih prava zajamčenih Poveljom svih zainteresiranih strana, svaka radnja koju poduzima pružatelj usluga hostinga u skladu s primitkom obavijesti trebala bi biti strogo ciljana, u smislu da bi trebala služiti ukloniti ili onemogućiti pristup određenim informacijama za koje se smatra da predstavljaju nezakoniti sadržaj, bez nepotrebnog utjecaja na slobodu izražavanja i informacija primatelja usluge.
Obavijesti bi stoga, kao opće pravilo, trebale biti usmjerene pružateljima usluga hostinga za koje se razumno može očekivati da imaju tehničku i operativnu sposobnost djelovati protiv takvih specifičnih stavki. Pružatelji usluga hostinga koji prime obavijest za koju ne mogu, iz tehničkih ili operativnih razloga, ukloniti određenu informaciju trebaju o tome obavijestiti osobu ili subjekt koji je poslao obavijest".
Postoje dodatne obveze za vrlo velike internetske platforme koje imaju preko 45 milijuna korisnika unutar EU-a. Ovo nisu dodatne obveze praćenja sadržaja, već dodatne obveze kako bi se osigurale zaštitne mjere u dizajnu njihovih sustava:
Pravila Zakona o digitalnim uslugama razlikuju se za različite online subjekte kako bi odgovarala njihovoj ulozi, veličini i utjecaju u online sustavu. (Europska komisija, Wikimedia Commons, CC BY 4.0)
"(79) Vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice mogu se koristiti na način koji snažno utječe na sigurnost na internetu, oblikovanje javnog mišljenja i diskursa, kao i na internetsku trgovinu. Način na koji dizajniraju svoje usluge općenito je optimiziran kako bi koristio njihovim poslovnim modelima koji se često pokreću oglašavanjem i može izazvati društvenu zabrinutost.
Učinkovita regulativa i provedba nužni su kako bi se učinkovito identificirali i ublažili rizici te društvena i ekonomska šteta koja može nastati.
Prema ovoj Uredbi, pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica stoga bi trebali procijeniti sistemske rizike koji proizlaze iz dizajna, funkcioniranja i upotrebe njihovih usluga, kao i iz mogućih zlouporaba od strane primatelja usluge, te bi trebali poduzeti odgovarajuće mjere ublažavanja u poštivanju temeljnih prava.
U određivanju važnosti potencijalnih negativnih učinaka i utjecaja, pružatelji usluga trebaju uzeti u obzir ozbiljnost potencijalnog utjecaja i vjerojatnost svih takvih sistemskih rizika. Na primjer, mogli bi procijeniti može li potencijalni negativni utjecaj utjecati na veliki broj osoba, njegovu potencijalnu nepovratnost ili koliko je teško popraviti i uspostaviti stanje koje je prevladavalo prije potencijalnog utjecaja.
(80) Pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica trebali bi temeljito procijeniti četiri kategorije sistemskih rizika. Prva kategorija odnosi se na rizike povezane sa širenjem nezakonitog sadržaja, kao što je širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece ili nezakonitog govora mržnje ili druge vrste zlouporabe njihovih usluga za kaznena djela, te obavljanje nezakonitih aktivnosti, kao što je prodaja proizvoda ili usluga zabranjenih pravom Unije ili nacionalnim pravom, uključujući opasne ili krivotvorene proizvode ili životinje kojima se nezakonito trguje.
Na primjer, takvo širenje ili aktivnosti mogu predstavljati značajan sistemski rizik kada se pristup nezakonitom sadržaju može brzo i široko proširiti putem računa s posebno širokim dosegom ili drugim načinima povećanja. Pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica trebali bi procijeniti rizik od širenja nezakonitog sadržaja bez obzira na to jesu li informacije također nekompatibilne s njihovim uvjetima i odredbama.
Ova procjena ne dovodi u pitanje osobnu odgovornost primatelja usluge vrlo velikih internetskih platformi ili vlasnika web stranica koje su indeksirale vrlo velike internetske tražilice za moguću nezakonitost njihove aktivnosti prema primjenjivom zakonu.”
(LIBER Europe, Flickr, CC BY 2.0)
„(81) Druga kategorija odnosi se na stvarni ili predvidivi učinak usluge na ostvarivanje temeljnih prava, zaštićenih Poveljom, uključujući ali ne ograničavajući se na ljudsko dostojanstvo, slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu medija i pluralizam, pravo na privatni život, zaštitu podataka, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta i zaštitu potrošača.
Takvi rizici mogu nastati, na primjer, u vezi s dizajnom algoritamskih sustava koje koristi velika internetska platforma ili vrlo velika internetska tražilica ili zlouporaba njihove usluge podnošenjem uvredljivih obavijesti ili drugih metoda za utišavanje govora ili ometanje konkurencije.
Kada procjenjuju rizike za prava djeteta, pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica trebali bi razmotriti, primjerice, koliko je maloljetnicima lako razumjeti dizajn i funkcioniranje usluge, kao i kako maloljetnici mogu biti izloženi putem svojih usluga sadržajima koji mogu narušiti zdravlje, fizički, mentalni i moralni razvoj maloljetnika. Takvi se rizici mogu pojaviti, primjerice, u vezi s dizajnom mrežnih sučelja koja namjerno ili nenamjerno iskorištavaju slabosti i neiskustvo maloljetnika ili koja mogu uzrokovati ovisničko ponašanje.
(82) Treća kategorija rizika odnosi se na stvarne ili predvidive negativne učinke na demokratske procese, građanski diskurs i izborne procese, kao i javnu sigurnost.
(83) Četvrta kategorija rizika proizlazi iz sličnih zabrinutosti u vezi s dizajnom, funkcioniranjem ili upotrebom, uključujući kroz manipulaciju, vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica sa stvarnim ili predvidivim negativnim učinkom na zaštitu javnog zdravlja , maloljetnici i ozbiljne negativne posljedice na tjelesno i psihičko blagostanje osobe ili na rodno uvjetovano nasilje.
Takvi rizici također mogu proizlaziti iz koordiniranih kampanja dezinformiranja povezanih s javnim zdravljem ili iz dizajna mrežnog sučelja koje može potaknuti ovisnost o ponašanju primatelja usluge.
(84) Pri procjeni takvih sistemskih rizika, pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica trebali bi se usredotočiti na sustave ili druge elemente koji mogu pridonijeti rizicima, uključujući sve algoritamske sustave koji mogu biti relevantni…”
Ovo je vrlo zanimljivo. Tvrdio bih da je prema članku 81. i 84., na primjer, očito korištenje oba algoritma koji ograničavaju doseg i jednostavno blokiranje od strane Twittera i Facebooka, za promicanje proizraelskog narativa i ograničavanje propalestinskog sadržaja, vrlo očito kršenje Direktivu EU-a o digitalnim uslugama namjernim miješanjem u “slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu medija i pluralizam”.
Zakon je vrlo jasno sastavljen s posebnom namjerom da se zabrani korištenje algoritama za ometanje slobode govora i javnog diskursa na ovaj način.
No, naravno, velika je istina da su poštenje i neutralnost tužiteljstava mnogo važnije za ono što se zapravo događa u bilo kojem "pravosudnome" sustavu od stvarnih zakonskih odredbi.
Samo bi se budala iznenadila da se Zakon o digitalnim uslugama EU-a koristi protiv Durova, očito zbog nedostatka suradnje sa zapadnim obavještajnim službama i zbog toga što je pomalo ruski, a ne koristi se protiv Elona Muska ili Marka Zuckerberga za ograničavanje dosega propalestinskog sadržaja.
Također je vrijedno napomenuti da Komisija EU-a ne smatra Telegram velikom online platformom koja je do danas prihvatila Telegramovu tvrdnju da ima manje od 45 milijuna korisnika u EU-u, tako da se ove dodatne obveze ne primjenjuju.
Ako pogledamo optužbe protiv Durova u Francuskoj, ne mogu vidjeti kako su one zapravo kompatibilne sa Zakonom o digitalnim uslugama EU-a.
Osim ako je odbio ukloniti ili djelovati u vezi s određenim pojedinačnim sadržajem koje su odredile francuske vlasti, ili ako nije postavio Telegram s posebnom namjerom olakšavanja organiziranog kriminala, ne vidim kako Durov nije zaštićen člancima 20. i 30. i drugim zaštitnim mjerama. u Zakonu o digitalnim uslugama.
Međutim, čini se da su francuske optužbe krajnje općenite i da se ne odnose na određene konkretne komunikacije. Ovo je zlostavljanje.
Ono što Zakon o digitalnim uslugama ne sadrži je opća obveza predaje neodređenog sadržaja ili ključeva za šifriranje policijskim snagama ili sigurnosnim agencijama. Također je izrazito suzdržan po pitanju "dezinformacija".
Gore navedeni propisi 82 ili 83 očito daju neku osnovu za policijsku kontrolu "dezinformacija", ali se Zakon općenito oslanja na prilično dobrodošlu tvrdnju da bi propisi koji uređuju koji su govor i diskurs zakoniti trebali biti isti kao i izvan mreže.
Ukratko, čini se da je uhićenje Pavela Durova prilično očita zlouporaba i samo vrlo slabo povezana s pravnom osnovom koja je navedena kao opravdanje. Ovo je jednostavno dio trenutnog rastućeg vala autoritarizma u zapadnim "demokracijama".
Craig Murray je pisac, televizijski voditelj i aktivist za ljudska prava. Bio je britanski veleposlanik u Uzbekistanu od kolovoza 2002. do listopada 2004. i rektor Sveučilišta Dundee od 2007. do 2010. Njegovo izvještavanje u potpunosti ovisi o podršci čitatelja. Pretplate za održavanje ovog bloga su sa zahvalnošću primljeni.
Ovaj je članak iz CraigMurray.org.uk.
Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti konzorcija.
I Rusija i EU žele njuškati korisnike Telegrama. Ali Rusija nije uhitila Durova. Francuska je. Francuska slobode. Vladavina prava, neovisno sudstvo, jednakost pred zakonom, ljudska prava, građanske slobode, sada samo toliko bolesnih šala. Assange, Medhurst, Ritter, Durov, Patrick Lancaster, svi podvrgnuti selektivnom procesuiranju i birokratskom progonu na temelju izmišljenih optužbi. Prvi od mnogih. I Trump, naravno, što god mislili o njemu. Iako su mu nedavno pokušali dati puni JFK, RFK, MLK tretman. Represivno zakonodavstvo, stroga cenzura, sveobuhvatni nadzor, otvoreno zastrašivanje i progon i suzbijanje svakog neslaganja. Brzo klizimo u orvelovsku distopiju.
Ako je Durov optužen na ovim lažnim osnovama, možda bi izvršne direktore Daimler Benza i BMW-a trebalo uhititi i kazneno goniti kad njihove proizvode koriste pljačkaši banaka kao automobile za bijeg. A izvršni direktori Lockheeda, Raytheona i British Aerospacea svakako bi trebali biti kada se njihovi proizvodi koriste za ubijanje djece u Gazi.
100% si u pravu. Smatraju me izopćenikom u mom rodnom gradu San Franciscu, gradu koji za sebe još uvijek misli da je "progresivan", iako to apsolutno nije. Ovdje je sve politika identiteta i ura za Harris jer ona ispunjava sve okvire identiteta osim što je LGBTQ+. Ali LGBTQ+ zajednica je svejedno podržava. Bila je jadna tužiteljica i loša, desničarska državna generalna tužiteljica zakona i reda.
Pitam se kako je svijet preživio toliko dugo s naizgled beskonačnom zatrovanom juhom koju je svjetska vodeća klasa usisavala kako bi ih pretvorila u takve izdajice vlastitog naroda, pravde i ispravnog djelovanja, mnogo manje od jednostavne čiste pristojnosti, i vlastitog duše. (Postoji li kod ovih ljudi samo mračni prazan prostor umjesto duše?
Hvala na ovom članku.
Koristio sam ga u predavanju "Internet i javna politika" na Georgia Tech školi za javnu politiku.
Dakle, kao što ste primijetili, objava koju dijelite je gusta i dosadna, ali prečesto su kritični problemi kamuflirani jezikom osmišljenim da odvrate analizu čineći je pregustom i predosadnom za praćenje, nešto za što ste, na sreću, učinili ne pasti. Važan članak. Hvala.
Kad sam Pavela-gatea okarakterizirao kao ljubitelja pljačke od trojice tipova na ulici u San Franciscu, nakon što je Pavel otišao sa sastanka s Jackom Dorseyem, osoba na platformi za traženje posla pitala me insinuiram li ono D-nešto (četiri slova) bio uključen u incident u San Fraciscu. Odgovorio sam da nemam pojma što je D___, tako da nisam mogao insinuirati njegovu umiješanost. Ustvrdio sam osobi koja je odgovarala da ako kombinacije od četiri slova nešto znače, moglo bi biti od pomoći ako se riječi napišu, jer ponekad kombinacije slova mogu imati više od jednog značenja. Svojim pripovijedanjem o uličnom incidentu samo sam htio naznačiti da osobe koje žele vrijednu imovinu drugih mogu upotrijebiti silu kako bi uzele imovinu. To ne bi značilo da su osobe koje žele silom uzeti imovinu iz istog plemena. Osoba koja se zalaže protiv Pavela na platformi za zapošljavanje, napisala je da je D-something francuski entitet sličan američkoj središnjoj agenciji za maštu. Pitao sam jesu li avion i telefon sada u posjedu D-agencije. Još nisam provjerio jesam li dobio odgovor.
Telegram je nedvojbeno najbolje mjesto bilo gdje na svijetu da dobijete neuljepšanu istinu o: 1.) Izraelskom genocidnom sadizmu i odvratnom otimanju zemlje, i 2.) NATO-ovim izuzetno opasnim provokacijama i smrtonosnim proxy napadima protiv Rusa i etničkih Rusa.
Ovo su razlozi zbog kojih je ovaj mladi direktor Telegrama zatvoren.
Vrlo koristan i informativan članak. Drago mi je da ne trebam čitati taj Zakon.
I ovdje isto. Craig Murray je heroj za gaženje kroz takvo blato. Puno hvala, Amb. Murray.
Kakva bolesna upotreba zakona od strane sitnih birokrata za maltretiranje ljudi koji se ne čine u skladu s tim. Svakim korakom vlade EU tonu sve niže. Ponašaju se poput djece koja bacaju bijes, neka su “Prava čovjeka” prokleta.
A ti isti mali birokrati žele budućnost EU postaviti kao vazalnu državu SAD-a. Odvratno. Da ne spominjemo da su vazalne države SAD-a samo jedna od dvije stvari; ili su topovsko meso, kao Ukrajina, ili su hrana, kao EU.
Kad smo već kod američkog vazalstva, čak se kaže da su SAD bile te koje su naredile uhićenje Durova.
Svi EU su već vazali američkog carstva. Drhte od svake bezumne zapovijedi koju im daju SAD i njihov prekomorski buldog NATO. Olaf Scholz predao je svoju pozadinu Bidenu u vezi s uništenjem Sjevernog toka i slijedio je naredbe. Macron misli da je Napoleon, ali zaboravlja što se dogodilo Napoleonu u Rusiji (i Hitleru također). A tu je i žena Von der Hitler. Kakva odvratna gomila.
Iz članka u Guardianu od 28. kolovoza:
“Rusija je pokušala zabraniti Telegram 2018., ali je ukinula sva ograničenja na platformi nakon što su ruske vlasti izjavile da je Durov voljan surađivati u borbi protiv terorizma i ekstremizma.
Dok se Durov povremeno predstavljao kao ruski izgnanik, procurjeli granični podaci u koje je Guardian imao uvid pokazuju da je on posjetio zemlju više od 50 puta između 2015. i 2021., što je dovelo do ponovnih nagađanja o njegovim vezama s Kremljom.
Ruski dužnosnici opisali su Durovljevo uhićenje kao politički motivirano, što je Emmanuel Macron, francuski predsjednik, snažno negirao.
Postavljena su i pitanja o vremenu i okolnostima Durovljevog pritvaranja, posebice o tome je li znao da je Pariz izdao tjeralicu protiv njega.”
Sve radoznaliji i radoznaliji. Ali hvala vam, g. Murray što ste se probili kroz europsku govnaru.
Neke informacije koje bi mogle pomoći da se barem dio zabune razjasni:
Sve zapadne službe su zakonom obvezne dijeliti svoju bazu podataka s vlastima. Ne samo Facebook, Google i slično, nego čak ni naizgled sigurne opcije poput Signala nisu iznimke. Moćnici vole znati na čemu ste. Rusija nije iznimka, očito, zato su se dočepali Durovljevog prethodnog projekta, VK (“ruski Facebook”). Otud je došla genijalna ideja sljedećeg projekta, Telegrama, da se poslužitelji rašire po cijelom svijetu, stavljajući ih pod vrlo različite pravne subjekte i jurisdikcije, čineći praktički nemogućim bilo koje vlasti da im pristupe.
O tim vezama s Kremljom:
Rusija nije iznimka, ni oni ne mogu pristupiti serverima. Razmislite samo o tome, i ukrajinski dužnosnici pretežno koriste Telegram, bi li to učinili da ih Putin gleda? Putinov zahtjev je bio da se zabrane neki kanali koji im se ne sviđaju (npr. kritika države i sl.). I Telegram je to uspio. Ali oni slijede te propise i svugdje drugdje, pa bi se moglo govoriti o njihovim “vezama s EU”, kao npr. ne možete pristupiti zabranjenim ruskim kanalima, poput RT-a i sličnih, putem Telegrama iz EU. Baš kao što ne možete pristupiti ničemu povezanom s pornografijom iz Irana i tako dalje, diljem planeta, prema lokalnim propisima. Ali to ne znači da korisnička baza podataka još uvijek nije sigurna.
I to je njihov problem. I vrlo je vjerojatno da je to razlog zašto ga pokušavaju pritisnuti ovim smiješnim optužbama, koje je gornji članak pokrivao više nego super.
Hvala ti na tome. Više je ovaj dio pobudio moju znatiželju:
“Iako se Durov povremeno predstavljao kao ruski izgnanik, procurjeli granični podaci u koje je Guardian imao uvid pokazuju da je on posjetio zemlju više od 50 puta između 2015. i 2021., što je dovelo do ponovnih spekulacija o njegovim vezama s Kremljom.
Ruski dužnosnici okvalifikovali su Durovljevo uhićenje kao politički motivirano, što je Emmanuel Macron, francuski predsjednik, snažno negirao.”
Zapad je već brod koji tone. Svakodnevno uništava svoju ljepotu zbog pogrešne procjene.
Što se tiče potonuća brodova:
“Ovo su jedine prave ideje; ideje brodolomaca. Sve ostalo je retorika, pozerstvo, farsa. Onaj tko se stvarno ne osjeća izgubljenim, izgubljen je bez oprosta; to jest, on nikada ne pronađe sebe, nikada se ne suoči sa svojom vlastitom stvarnošću.”
Ortega y Gasset iz “Pobune masa”, 1929