Cijeli projekt BRICS-a usredotočen je na pitanje mogu li se zemlje s donjeg kraja neokolonijalnog sustava osloboditi kroz međusobnu trgovinu i suradnju, piše Vijay Prashad.
By Vijay Prashad
Tricontinental: Institut za društvena istraživanja
I2003. visoki dužnosnici Brazila, Indije i Južne Afrike sastali su se u Meksiku kako bi razgovarali o međusobnim interesima u trgovini farmaceutskim lijekovima.
Indija je bila i ostala jedan od najvećih svjetskih proizvođača različitih lijekova, uključujući i one koji se koriste za liječenje HIV-AIDS-a. I Brazilu i Južnoafričkoj Republici bili su potrebni pristupačni lijekovi za pacijente zaražene HIV-om, kao i nizom drugih bolesti koje se mogu liječiti.
Ali ovim trima zemljama zabranjeno je lako međusobno trgovati zbog strogih zakona o intelektualnom vlasništvu koje je uspostavila Svjetska trgovinska organizacija.
Samo nekoliko mjeseci prije sastanka, tri zemlje su formirale grupu, poznatu kao IBSA, kako bi raspravljale i razjasnile pitanja intelektualnog vlasništva i trgovine, ali i kako bi se suočile sa zemljama globalnog sjevera zbog njihovih asimetričnih zahtjeva da siromašnije nacije ukinu svoju poljoprivredu subvencije. Pojam suradnje jug-jug uokvirio je te rasprave.
Zanimanje za suradnju Jug-Jug datira iz 1940-ih, kada je Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda uspostavilo svoj prvi program tehničke pomoći za pomoć trgovini između novih postkolonijalnih država u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Šest desetljeća kasnije, baš kad je IBSA osnovana, ovaj duh je obilježen Danom Ujedinjenih naroda za suradnju Jug-Jug 19. prosinca 2004. U to vrijeme, UN je također stvorio Posebnu jedinicu za suradnju Jug-Jug (10 godina kasnije, 2013. godine, ova institucija je preimenovana u Ujedinjene narode Ured za suradnju jug-jug), koji je nastao na temelju 1988 sporazum o globalnom sustavu trgovinskih povlastica među zemljama u razvoju.
Od 2023. ovaj pakt uključuje 42 države članice iz Afrike, Azije i Latinske Amerike koje su zajednički dom za 4 milijarde ljudi i imaju kombinirano tržište od 16 trilijuna dolara (otprilike 20 posto globalnog uvoza robe). Važno je primijetiti da ovaj dugogodišnji program za povećanje trgovine među južnim zemljama predstavlja pretpovijest BRICS-a, uspostavljenog 2009. godine i trenutno sastavljenog od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.
Cijeli projekt BRICS-a usredotočen je na pitanje mogu li se zemlje s donjeg kraja neokolonijalnog sustava probiti iz tog sustava kroz međusobnu trgovinu i suradnju ili će veće zemlje (uključujući one u BRICS-u) neizbježno uživati u asimetriji moći i razmjera protiv manjih zemalja i stoga reproduciraju nejednakosti umjesto da ih nadilaze.
Tricontinentalov najnoviji dosije, na marksističkoj teoriji ovisnosti, dovodi u pitanje svaki kapitalistički projekt na jugu koji vjeruje da se može nekako osloboditi neokolonijalnog sustava uvozom duga i izvozom jeftine robe. Unatoč ograničenjima projekta BRICS, jasno je da povećanje trgovine Jug-Jug i razvoj južnjačkih institucija (za financiranje razvoja, na primjer) izazivaju neokolonijalni sustav čak i ako ga odmah ne nadilaze. Tricontinental: Institut za društvena istraživanja pomno je pratio razvoj i proturječnosti projekta BRICS od njegova početka i nastavlja to činiti.
Kasnije ovog mjeseca, 15. BRICS samit održat će se u Johannesburgu od 22. do 24. kolovoza. Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se dvije članice skupine, Rusija i Kina, suočavaju s novim hladnim ratom sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, dok se ostale članice suočavaju s ogromnim pritiskom da budu uvučene u ovaj sukob. U nastavku donosimo brifing br. 9, objavljen u suradnji s Nema hladnog rata, koji nudi kratak, ali neophodan uvod u nadolazeći summit BRICS-a.
BRICS na povijesnom raskrižju
Nadolazeći 15. BRICS summit (22.-24. kolovoza) u Johannesburgu, Južnoafrička Republika, ima potencijal da uđe u povijest. Šefovi država Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike okupit će se na prvom susretu licem u lice od summita 2019. u Braziliji u Brazilu. Sastanak će se održati 18 mjeseci od početka vojnog sukoba u Ukrajini, koji ne samo da je podigao napetosti između zapadnih sila predvođenih SAD-om i Rusije na razinu neviđenu od Hladnog rata, već je i zaoštrio razlike između globalnog Sjevera i Juga.
Sve su veće pukotine u unipolarnom međunarodnom poretku koji su Washington i Bruxelles nametnuli ostatku svijeta preko Sjevernoatlantskog saveza (NATO), međunarodnog financijskog sustava, kontrole protoka informacija (u tradicionalnim i društvenim mrežama), i neselektivna uporaba jednostranih sankcija protiv sve većeg broja zemalja. Kao glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres nedavno stavi, “posthladnoratovsko razdoblje je završeno. U tijeku je tranzicija prema novom globalnom poretku.”
U ovom globalnom kontekstu, tri najvažnije rasprave koje treba pratiti na summitu u Johannesburgu su: (1) moguće proširenje članstva BRICS-a, (2) proširenje članstva njegove Nove razvojne banke, ili NDB, i (3) uloga NDB-a u stvaranju alternativa korištenju američkog dolara.
Prema Anilu Sooklalu, veleposlaniku Južne Afrike u BRICS-u, 22 zemlje su službeno primijenjen da se pridruži skupini (uključujući Saudijsku Arabiju, Argentinu, Alžir, Meksiko i Indoneziju), a daljnjih dvadesetak izrazilo je interes. Čak i uz brojne izazove koje treba prevladati, BRICS se sada smatra glavnom pokretačkom snagom svjetskog gospodarstva, a posebice gospodarskog razvoja diljem globalnog juga.
BRICS danas
Sredinom prošlog desetljeća BRICS je imao niz problema. Izborom premijera Narendre Modija u Indiji (2014.) i državnim udarom protiv predsjednice Dilme Rousseff u Brazilu (2016.), dvije zemlje članice skupine došle su na čelo desničarskih vlada koje su bile naklonjenije Washingtonu. I Indija i Brazil povukli su se u svom sudjelovanju u skupini.
Korištenje električnih romobila ističe zapravo Izostanak Brazila, koji je od samog početka bio jedna od ključnih pokretačkih snaga BRICS-a, predstavljao je značajan gubitak za konsolidaciju grupe.
Ti su događaji potkopali i omeli napredak NDB-a i Sporazuma o nepredviđenim rezervama (CRA), uspostavljenog 2015. — koji je predstavljao najveće institucionalno postignuće BRICS-a do danas. Iako je NDB postigao određeni napredak, nije ispunio svoje izvorne ciljeve.
Do danas, banka ima odobren oko 32.8 milijardi dolara financiranja (zapravo, izdano je manje od toga), dok CRA — koja ima 100 milijardi dolara fondovi za pomoć zemljama koje imaju manjak američkih dolara u svojim međunarodnim pričuvama i suočavaju se s kratkoročnim pritiscima platne bilance ili likvidnosti — nikada nije aktiviran.
Međutim, razvoj događaja posljednjih godina ponovno je osnažio projekt BRICS-a. Odluke Moskve i Pekinga da na eskalacije agresije u Novom hladnom ratu odgovore Washington i Bruxelles; povratak Luiza Inácia Lule da Silve na mjesto predsjednika Brazila 2022. i posljedično imenovanje Dilme Rousseff u predsjedništvo NDB-a; i relativna otuđenost, u različitim stupnjevima, Indije i Južne Afrike od zapadnih sila rezultirali su "savršenom olujom" koja je, čini se, ponovno izgradila osjećaj političkog jedinstva u BRICS-u (unatoč neriješenim napetostima između Indije i Kine).
Tome je pridodan rastući značaj BRICS-a u globalnom gospodarstvu i ojačana gospodarska interakcija među njegovim članicama.
U 2020. globalni udio BRICS-a u bruto domaćem proizvodu (BDP) u smislu pariteta kupovne moći – 31.5 posto – sustigoše onaj Grupe sedam (G7) – 30.7 posto – i očekuje se da će taj jaz rasti.
Bilateralna trgovina među zemljama BRICS-a također je odrastao robusno: Brazil i Kina obaraju rekorde svake godine, dosegnuvši 150 milijardi dolara u 2022.; Ruski izvoz u Indiju utrostručio se od travnja do prosinca 2022., na godišnjoj razini, proširivši se na 32.8 milijardi dolara; dok je trgovina između Kine i Rusije skočila sa 147 milijardi dolara u 2021. na 190 milijardi dolara u 2022., povećanje od gotovo 30 posto.
Što je na kocki u Johannesburgu?
Suočen s ovom dinamičnom međunarodnom situacijom i rastućim zahtjevima za proširenjem, BRICS se suočava s nizom važnih pitanja:
- Osim pružanja konkretnih odgovora zainteresiranim kandidatima, širenje ima potencijal povećati političku i gospodarsku težinu BRICS-a i, na kraju, ojačati druge regionalne platforme kojima pripadaju njegovi članovi. Ali proširenje također zahtijeva donošenje odluke o specifičnom obliku koji članstvo treba imati i može povećati složenost izgradnje konsenzusa, s rizikom usporavanja napretka donošenja odluka i inicijativa. Kako se treba pozabaviti ovim stvarima?
- Kako se može povećati financijski kapacitet NDB-a, kao i njegova koordinacija s drugim razvojnim bankama Globalnog juga i drugim multilateralnim bankama? I iznad svega, kako NDB, u partnerstvu s mrežom think tankova BRICS-a, može promicati formuliranje nove razvojne politike za globalni jug? Budući da zemlje članice BRICS-a imaju solidne međunarodne rezerve (s Južnoafričkom Republikom koja ima nešto manje), malo je vjerojatno da će morati koristiti CRA, umjesto toga, ovaj bi fond mogao pružiti zemljama u potrebi alternativu političkoj ucjeni Međunarodnog monetarnog fonda. fonda, koji od zemalja u razvoju zahtijeva da donesu razorne mjere štednje u zamjenu za kredite.
- BRICS navodno raspravlja o stvaranju rezervne valute koja bi omogućila trgovinu i ulaganja bez upotrebe američkog dolara. Kad bi se to uspostavilo, to bi mogao biti još jedan korak u nastojanjima da se stvore alternative dolaru, ali pitanja ostaju. Kako bi se mogla osigurati stabilnost takve pričuvne valute? Kako to artikulirati s novonastalim trgovinskim mehanizmima koji ne koriste dolar, kao što su bilateralni Kina-Rusija, Kina-Brazil, Rusija-Indija i drugi?
- Kako suradnja i prijenos tehnologije mogu podržati ponovnu industrijalizaciju zemalja poput Brazila i Južne Afrike, posebno u strateškim sektorima kao što su biotehnologija, informacijska tehnologija, umjetna inteligencija i obnovljivi izvori energije, dok se također bore protiv siromaštva i nejednakosti i ostvaruju drugi osnovni zahtjevi narodi juga?
Čelnici koji predstavljaju 71 zemlju globalnog juga pozvani su na prisustvovati susretu u Johannesburgu. Kineski predsjednik Xi Jinping, ruski predsjednik Vladimir Putin, brazilski Lula, indijski premijer Narendra Modi, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa i Dilma Rousseff imaju puno posla da odgovore na ova pitanja i postignu napredak u hitnim pitanjima globalnog razvoja.
Tricontiental nastavlja pratiti ovaj razvoj događaja, niti s uvjerenjem da projekt BRICS nudi globalni spas, niti s cinizmom koji ga odbacuje kao ništa novo. Povijest nije pokrenuta čistoćom, već svjetskim proturječjima.
Dok se ove velike zemlje juga sastaju u Johannesburgu, suočit će se s golemim nejednakostima u Južnoj Africi. Ove su pukotine srž pjesama Vonanija Bile, čiji se glas uzdiže iz Shirley Villagea (Limpopo) i podsjeća nas na dugi hod koji je pred nama, kroz projekt BRICS i dalje:
Kad se sunce povuče
u Soutpansberg,
Giyani Block stavlja a
kaput crne guje;
ogledalo smrti i očaja.
Doktori i medicinske sestre stoje na nogama.
Oni neće mirovati kada štrajk radnika
zapali svoj bijesni plamen.
Na prstima su, gledaju gore,
boreći se s čudovištem bez lica i repa.
Vijay Prashad je indijski povjesničar, urednik i novinar. On je pisac i glavni dopisnik Globetrottera. Urednik je LeftWord knjige i ravnatelj Tricontinental: Institut za društvena istraživanja. On je stariji nerezidentni suradnik u Chongyang institut za financijske studije, Sveučilište Renmin u Kini. Napisao je više od 20 knjiga, uključujući Tamniji narodi i Siromašniji narodi. Njegove najnovije knjige su Borba nas čini ljudima: Učenje od pokreta za socijalizam i, s Noamom Chomskim, Povlačenje: Irak, Libija, Afganistan i krhkost američke moći.
Ovaj je članak iz Trikontinental: Institut za društvena istraživanja.
Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.
Dobar članak, ali zašto se financiranje NDB-a kalibrira u USD? Zašto ne koristiti valutu jedne od zemalja članica BRIC-a? Primjerice, godišnje financiranje iznosi 3.28 trilijuna rubalja.
Mrzim izraziti krajnju ironiju u riječi:
$$$(tablica) = Kredit…
Osim pokretanja ratova — što je još Amerika UČINILA U POSLJEDNJE VRIJEME? Volio bih—kako svijet postaje sve manji i manji—da više nacija može iskoristiti svoje potencijale. Također bih volio da Amerika ne putuje svijetom potičući ratove. Gdje je to, “savršenije sjedinjenje,” uopće? Nestao s vjetrom? Ili je zdrav razum doista moguć?
Slažem se s VJ Prashadom!
Vjerujem da bi svi ovi događaji na globalnom jugu izmamili suze radosnice u očima Muammara Muhammada Abu Minyara al-Gaddafija.
Mogao je učiniti toliko toga da podupre i zastupa ovaj povijesni pokret.
Njegovo ubojstvo i uništenje Libije je veliki zločin protiv čovječanstva.
Iskreno se nadam da ovaj pokret više neće trpjeti ovakvo tragično nasilje.
Volio bih da postoji brz (2 godine) način za stvaranje još jedne svjetske valute, ali to očito nije lako učiniti. U cijelom svijetu, najveća korist od alternative USD-u je ta što bi umanjila vrijednost sposobnosti Sjedinjenih Država da sankcionira, embargo i tarifira zemlje na kapaljku šešira.
Trump bi svaku novu carinu najavljivao vrtoglavo kao adolescent. Očito mu nitko nikad nije rekao, a on sam nikada nije shvatio, da carine, poput sankcija i embarga, više štete običnim ljudima nego bogatima. Dakle, naprijed i gore do BRICS-a i stvaranja valute BRICS-a. Odavno je prošlo.
Tako sam uzbuđen fantastičnim slikama koje dajete. Jednostavno čudesno i natjerati vas da putujete u svjetove bez riječi gdje se osjećaju i poznaju istine, iskustvene, neopisive. Sa zahvalnošću.
I ja Selina. Umjetničko djelo i poezija su tako dirljivi, i kako kažete, dirljivi i izvan riječi, koje su ponekad besmislene zbog svoje plitkosti. Riječi se izgovore pa umru u eteru. Umjetnost i poezija ostaju.
Jedina dobra stvar kod velikih regionalnih ratova kao što je sukob u Ukrajini jest ta da oni prisiljavaju na restrukturiranje gospodarstava i globalnih financijskih struktura koje ih uopće stvaraju. Bez globalnog rata, ovo je izvrsno i kad bolje razmislim, ponavlja ono što se događalo kroz povijest. Nažalost, ta ista povijest također pokazuje da sustavi u nastajanju sustavno ponavljaju prošlost i također će na kraju propasti, osim ako ekstremne globalne klimatske promjene ne postanu terminalne za život kakav smo oduvijek poznavali, što znači da će pad Sapiensa omogućiti planetu da se ponovno rodi. vrste koje preuzimaju vlast.
Ujedinjeni će stajati... podijeljeni će (opet) pasti.