BRICS & Svjetska ravnoteža

Cijeli projekt BRICS-a usredotočen je na pitanje mogu li se zemlje s donjeg kraja neokolonijalnog sustava osloboditi kroz međusobnu trgovinu i suradnju, piše Vijay Prashad.

By Vijay Prashad
Tricontinental: Institut za društvena istraživanja

I2003. visoki dužnosnici Brazila, Indije i Južne Afrike sastali su se u Meksiku kako bi razgovarali o međusobnim interesima u trgovini farmaceutskim lijekovima.

Indija je bila i ostala jedan od najvećih svjetskih proizvođača različitih lijekova, uključujući i one koji se koriste za liječenje HIV-AIDS-a. I Brazilu i Južnoafričkoj Republici bili su potrebni pristupačni lijekovi za pacijente zaražene HIV-om, kao i nizom drugih bolesti koje se mogu liječiti.

Ali ovim trima zemljama zabranjeno je lako međusobno trgovati zbog strogih zakona o intelektualnom vlasništvu koje je uspostavila Svjetska trgovinska organizacija.

Samo nekoliko mjeseci prije sastanka, tri zemlje su formirale grupu, poznatu kao IBSA, kako bi raspravljale i razjasnile pitanja intelektualnog vlasništva i trgovine, ali i kako bi se suočile sa zemljama globalnog sjevera zbog njihovih asimetričnih zahtjeva da siromašnije nacije ukinu svoju poljoprivredu subvencije. Pojam suradnje jug-jug uokvirio je te rasprave.

Zanimanje za suradnju Jug-Jug datira iz 1940-ih, kada je Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda uspostavilo svoj prvi program tehničke pomoći za pomoć trgovini između novih postkolonijalnih država u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Šest desetljeća kasnije, baš kad je IBSA osnovana, ovaj duh je obilježen Danom Ujedinjenih naroda za suradnju Jug-Jug 19. prosinca 2004. U to vrijeme, UN je također stvorio Posebnu jedinicu za suradnju Jug-Jug (10 godina kasnije, 2013. godine, ova institucija je preimenovana u Ujedinjene narode Ured za suradnju jug-jug), koji je nastao na temelju 1988 sporazum o globalnom sustavu trgovinskih povlastica među zemljama u razvoju.

Od 2023. ovaj pakt uključuje 42 države članice iz Afrike, Azije i Latinske Amerike koje su zajednički dom za 4 milijarde ljudi i imaju kombinirano tržište od 16 trilijuna dolara (otprilike 20 posto globalnog uvoza robe). Važno je primijetiti da ovaj dugogodišnji program za povećanje trgovine među južnim zemljama predstavlja pretpovijest BRICS-a, uspostavljenog 2009. godine i trenutno sastavljenog od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.

Cijeli projekt BRICS-a usredotočen je na pitanje mogu li se zemlje s donjeg kraja neokolonijalnog sustava probiti iz tog sustava kroz međusobnu trgovinu i suradnju ili će veće zemlje (uključujući one u BRICS-u) neizbježno uživati ​​u asimetriji moći i razmjera protiv manjih zemalja i stoga reproduciraju nejednakosti umjesto da ih nadilaze.

Tricontinentalov najnoviji dosije, na marksističkoj teoriji ovisnosti, dovodi u pitanje svaki kapitalistički projekt na jugu koji vjeruje da se može nekako osloboditi neokolonijalnog sustava uvozom duga i izvozom jeftine robe. Unatoč ograničenjima projekta BRICS, jasno je da povećanje trgovine Jug-Jug i razvoj južnjačkih institucija (za financiranje razvoja, na primjer) izazivaju neokolonijalni sustav čak i ako ga odmah ne nadilaze. Tricontinental: Institut za društvena istraživanja pomno je pratio razvoj i proturječnosti projekta BRICS od njegova početka i nastavlja to činiti.

Kasnije ovog mjeseca, 15. BRICS samit održat će se u Johannesburgu od 22. do 24. kolovoza. Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se dvije članice skupine, Rusija i Kina, suočavaju s novim hladnim ratom sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, dok se ostale članice suočavaju s ogromnim pritiskom da budu uvučene u ovaj sukob. U nastavku donosimo brifing br. 9, objavljen u suradnji s Nema hladnog rata, koji nudi kratak, ali neophodan uvod u nadolazeći summit BRICS-a. 

BRICS na povijesnom raskrižju

Nadolazeći 15. BRICS summit (22.-24. kolovoza) u Johannesburgu, Južnoafrička Republika, ima potencijal da uđe u povijest. Šefovi država Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike okupit će se na prvom susretu licem u lice od summita 2019. u Braziliji u Brazilu. Sastanak će se održati 18 mjeseci od početka vojnog sukoba u Ukrajini, koji ne samo da je podigao napetosti između zapadnih sila predvođenih SAD-om i Rusije na razinu neviđenu od Hladnog rata, već je i zaoštrio razlike između globalnog Sjevera i Juga.

Sve su veće pukotine u unipolarnom međunarodnom poretku koji su Washington i Bruxelles nametnuli ostatku svijeta preko Sjevernoatlantskog saveza (NATO), međunarodnog financijskog sustava, kontrole protoka informacija (u tradicionalnim i društvenim mrežama), i neselektivna uporaba jednostranih sankcija protiv sve većeg broja zemalja. Kao glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres nedavno stavi, “posthladnoratovsko razdoblje je završeno. U tijeku je tranzicija prema novom globalnom poretku.”

U ovom globalnom kontekstu, tri najvažnije rasprave koje treba pratiti na summitu u Johannesburgu su: (1) moguće proširenje članstva BRICS-a, (2) proširenje članstva njegove Nove razvojne banke, ili NDB, i (3) uloga NDB-a u stvaranju alternativa korištenju američkog dolara.

Prema Anilu Sooklalu, veleposlaniku Južne Afrike u BRICS-u, 22 zemlje su službeno primijenjen da se pridruži skupini (uključujući Saudijsku Arabiju, Argentinu, Alžir, Meksiko i Indoneziju), a daljnjih dvadesetak izrazilo je interes. Čak i uz brojne izazove koje treba prevladati, BRICS se sada smatra glavnom pokretačkom snagom svjetskog gospodarstva, a posebice gospodarskog razvoja diljem globalnog juga.

 BRICS danas

Sredinom prošlog desetljeća BRICS je imao niz problema. Izborom premijera Narendre Modija u Indiji (2014.) i državnim udarom protiv predsjednice Dilme Rousseff u Brazilu (2016.), dvije zemlje članice skupine došle su na čelo desničarskih vlada koje su bile naklonjenije Washingtonu. I Indija i Brazil povukli su se u svom sudjelovanju u skupini.

Korištenje električnih romobila ističe zapravo Izostanak Brazila, koji je od samog početka bio jedna od ključnih pokretačkih snaga BRICS-a, predstavljao je značajan gubitak za konsolidaciju grupe.

Ti su događaji potkopali i omeli napredak NDB-a i Sporazuma o nepredviđenim rezervama (CRA), uspostavljenog 2015. — koji je predstavljao najveće institucionalno postignuće BRICS-a do danas. Iako je NDB postigao određeni napredak, nije ispunio svoje izvorne ciljeve.

Do danas, banka ima odobren oko 32.8 milijardi dolara financiranja (zapravo, izdano je manje od toga), dok CRA — koja ima 100 milijardi dolara fondovi za pomoć zemljama koje imaju manjak američkih dolara u svojim međunarodnim pričuvama i suočavaju se s kratkoročnim pritiscima platne bilance ili likvidnosti — nikada nije aktiviran.

Međutim, razvoj događaja posljednjih godina ponovno je osnažio projekt BRICS-a. Odluke Moskve i Pekinga da na eskalacije agresije u Novom hladnom ratu odgovore Washington i Bruxelles; povratak Luiza Inácia Lule da Silve na mjesto predsjednika Brazila 2022. i posljedično imenovanje Dilme Rousseff u predsjedništvo NDB-a; i relativna otuđenost, u različitim stupnjevima, Indije i Južne Afrike od zapadnih sila rezultirali su "savršenom olujom" koja je, čini se, ponovno izgradila osjećaj političkog jedinstva u BRICS-u (unatoč neriješenim napetostima između Indije i Kine).

Tome je pridodan rastući značaj BRICS-a u globalnom gospodarstvu i ojačana gospodarska interakcija među njegovim članicama.

U 2020. globalni udio BRICS-a u bruto domaćem proizvodu (BDP) u smislu pariteta kupovne moći – 31.5 posto – sustigoše onaj Grupe sedam (G7) – 30.7 posto – i očekuje se da će taj jaz rasti.

Bilateralna trgovina među zemljama BRICS-a također je odrastao robusno: Brazil i Kina obaraju rekorde svake godine, dosegnuvši 150 milijardi dolara u 2022.; Ruski izvoz u Indiju utrostručio se od travnja do prosinca 2022., na godišnjoj razini, proširivši se na 32.8 milijardi dolara; dok je trgovina između Kine i Rusije skočila sa 147 milijardi dolara u 2021. na 190 milijardi dolara u 2022., povećanje od gotovo 30 posto.

Što je na kocki u Johannesburgu?

Suočen s ovom dinamičnom međunarodnom situacijom i rastućim zahtjevima za proširenjem, BRICS se suočava s nizom važnih pitanja:

1. Osim pružanja konkretnih odgovora zainteresiranim kandidatima, širenje ima potencijal povećati političku i gospodarsku težinu BRICS-a i, na kraju, ojačati druge regionalne platforme kojima pripadaju njegovi članovi. Ali proširenje također zahtijeva donošenje odluke o specifičnom obliku koji članstvo treba imati i može povećati složenost izgradnje konsenzusa, s rizikom usporavanja napretka donošenja odluka i inicijativa. Kako se treba pozabaviti ovim stvarima?
2. Kako se može povećati financijski kapacitet NDB-a, kao i njegova koordinacija s drugim razvojnim bankama Globalnog juga i drugim multilateralnim bankama? I iznad svega, kako NDB, u partnerstvu s mrežom think tankova BRICS-a, može promicati formuliranje nove razvojne politike za globalni jug? Budući da zemlje članice BRICS-a imaju solidne međunarodne rezerve (s Južnoafričkom Republikom koja ima nešto manje), malo je vjerojatno da će morati koristiti CRA, umjesto toga, ovaj bi fond mogao pružiti zemljama u potrebi alternativu političkoj ucjeni Međunarodnog monetarnog fonda. fonda, koji od zemalja u razvoju zahtijeva da donesu razorne mjere štednje u zamjenu za kredite.
3. BRICS navodno raspravlja o stvaranju rezervne valute koja bi omogućila trgovinu i ulaganja bez upotrebe američkog dolara. Kad bi se to uspostavilo, to bi mogao biti još jedan korak u nastojanjima da se stvore alternative dolaru, ali pitanja ostaju. Kako bi se mogla osigurati stabilnost takve pričuvne valute? Kako to artikulirati s novonastalim trgovinskim mehanizmima koji ne koriste dolar, kao što su bilateralni Kina-Rusija, Kina-Brazil, Rusija-Indija i drugi?
4. Kako suradnja i prijenos tehnologije mogu podržati ponovnu industrijalizaciju zemalja poput Brazila i Južne Afrike, posebno u strateškim sektorima kao što su biotehnologija, informacijska tehnologija, umjetna inteligencija i obnovljivi izvori energije, dok se također bore protiv siromaštva i nejednakosti i ostvaruju drugi osnovni zahtjevi narodi juga?

Čelnici koji predstavljaju 71 zemlju globalnog juga pozvani su na prisustvovati susretu u Johannesburgu. Kineski predsjednik Xi Jinping, ruski predsjednik Vladimir Putin, brazilski Lula, indijski premijer Narendra Modi, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa i Dilma Rousseff imaju puno posla da odgovore na ova pitanja i postignu napredak u hitnim pitanjima globalnog razvoja.

Tricontiental nastavlja pratiti ovaj razvoj događaja, niti s uvjerenjem da projekt BRICS nudi globalni spas, niti s cinizmom koji ga odbacuje kao ništa novo. Povijest nije pokrenuta čistoćom, već svjetskim proturječjima.

Dok se ove velike zemlje juga sastaju u Johannesburgu, suočit će se s golemim nejednakostima u Južnoj Africi. Ove su pukotine srž pjesama Vonanija Bile, čiji se glas uzdiže iz Shirley Villagea (Limpopo) i podsjeća nas na dugi hod koji je pred nama, kroz projekt BRICS i dalje:

Kad se sunce povuče
u Soutpansberg,
Giyani Block stavlja a
kaput crne guje;
ogledalo smrti i očaja.

Doktori i medicinske sestre stoje na nogama.
Oni neće mirovati kada štrajk radnika
zapali svoj bijesni plamen.
Na prstima su, gledaju gore,
boreći se s čudovištem bez lica i repa.

Vijay Prashad je indijski povjesničar, urednik i novinar. On je pisac i glavni dopisnik Globetrottera. Urednik je LeftWord knjige i ravnatelj Tricontinental: Institut za društvena istraživanja. On je stariji nerezidentni suradnik u Chongyang institut za financijske studije, Sveučilište Renmin u Kini. Napisao je više od 20 knjiga, uključujući Tamniji narodi i Siromašniji narodi. Njegove najnovije knjige su Borba nas čini ljudima: Učenje od pokreta za socijalizam i, s Noamom Chomskim,  Povlačenje: Irak, Libija, Afganistan i krhkost američke moći.

Ovaj je članak iz Trikontinental: Institut za društvena istraživanja.

Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.