Amnesty poziva na 'socijalnu zaštitu' umjesto na društvenu represiju

Dijeljenja

Amnesty je žalio što su se vlade okrenule "represiji i nepotrebnoj i pretjeranoj upotrebi sile" protiv prosvjednika koji se bore umjesto da se pozabave njihovim ključnim problemima, kao što su visoke cijene hrane i niske plaće.

Prosvjednici 28. travnja 2022. u Colombu, tijekom višemjesečnih prosvjeda protiv vlade zbog ekonomske krize u Šri Lanki.  (Nazly Ahmed/Flickr, CC BY-NC-SA 2.0)

By Jake Johnson
Zajednički snovi

With globalno siromaštvo i glad rastući usred isprepletenih kriza rata, izvanrednih situacija u javnom zdravstvu i klimatskih promjena, Amnesty International je ovaj tjedan uputio hitan poziv vladama diljem svijeta da provedu univerzalnu socijalnu zaštitu kako bi osigurali da su zdravstvena skrb, skrb o djeci, mirovine, invalidnine i druge beneficije dostupne svima koji ih trebaju.

Napominjući da je posljednjih godina bilo mnogo narodnih pobuna i masovnih prosvjeda diljem svijeta gorivo by ekonomske i socijalne brige, Amnesty je žalio da su se vlade okrenule "represiji i nepotrebnoj i pretjeranoj upotrebi sile" protiv prosvjednika koji se bore umjesto da se pozabave njihovim ključnim problemima, kao što su visoke cijene hrane i niske plaće.

“Ključni čimbenik ekonomske nesigurnosti koja pokreće brojne prosvjede jest činjenica da velika većina ljudi jednostavno ne uživa svoje pravo na socijalnu sigurnost, ostvareno kroz provedbu mjera socijalne zaštite, na način koji bi ih zaštitio od kriza i nesigurnosti. i podržati ih da se oporave", navodi se u novom sažetku politike Amnestyja pod naslovom "Rastuće cijene, rastući prosvjedi: argumenti za univerzalnu socijalnu zaštitu".

Amnesty je procijenio da više od polovice svjetske populacije nije obuhvaćeno “nikakvim mjerama socijalne zaštite osim zdravstvene skrbi, što se penje na preko 80% u Africi”.

“Šokantno je da više od 4 milijarde ljudi, ili oko 55% svjetske populacije, nema pristup čak ni najosnovnijoj socijalnoj zaštiti, unatoč tome što je pravo na socijalnu sigurnost sadržano od 1948. u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima”, rekao je. Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.

U podnesku Amnestyja zahtijeva se da sve vlade “ulažu u mjere socijalne zaštite koje jamče pravo na socijalnu sigurnost, osiguravajući da svatko ima pristup odgovarajućoj razini zdravstvene zaštite; roditeljska skrb i naknade; obiteljske i dječje naknade; osiguranje osnovnog dohotka za osobe u aktivnoj dobi koje ne mogu ostvariti dovoljan prihod, u slučaju bolesti, nezaposlenosti i invaliditeta; i osnovna sigurnost prihoda za starije osobe.”

U širem smislu, izvješće humanitarne skupine potiče nacije da se odmaknu od pristupa politikama koje se temelje na provjeri imovinskog stanja u korist "univerzalne socijalne zaštite" koja pokriva sve bez obzira na prihod.

“Zaštita ljudi od gubitaka uslijed šokova, od katastrofa ili ekonomskih preokreta, može biti preobrazbena, kako za društvo tako i za državu koja pruža potporu, smanjenjem društvenih napetosti i sukoba te promicanjem oporavka”, rekao je Callamard. "Omogućuje djeci da ostanu u obrazovanju, poboljšava zdravstvenu skrb, smanjuje siromaštvo i nejednakost u dohotku i na kraju donosi ekonomsku korist društvima."

Žena iz Sindha u Pakistanu živjela je u skloništu napravljenom od štapova i tkanina nakon što joj je dom uništila poplava 2022. (Europska unija, Flicker CC BY 2.0)

Kako bi pomogao zemljama u uspostavljanju univerzalnih sustava zaštite, Amnesty je izrazio potporu globalnom fondu koji bi "državama ponudio tehničku i financijsku potporu za pružanje socijalne sigurnosti" - ideju koju je podržao glavni tajnik Ujedinjenih naroda a Međunarodna organizacija rada.

"Iako će se morati dogovoriti pojedinosti o stvaranju i provedbi takvog fonda", potvrdio je Amnesty, "trenutačna situacija izazvana pandemijom, klimatskom krizom i posljedicama invazije na Ukrajinu jasno je pokazala da postoji hitna potreba za globalnim mehanizmom koji će olakšati sveobuhvatnu pokrivenost socijalnom zaštitom od sadašnjih i budućih šokova.”

 

Povrh snažnih ulaganja u socijalnu zaštitu, Amnestyjev sažetak poziva međunarodne vjerovnike da "reprogramiraju ili ponište dugove" kako bi omogućili zemljama da daju prednost ulaganjima u zdravstvo, prehrambene programe i druge prioritete u odnosu na skupe otplate duga.

Amnesty je također pozvao vlade da učine sve što mogu kako bi suzbile izbjegavanje poreza od strane bogatih i donijele progresivne porezne reforme — prihod od kojih bi se mogao koristiti za financiranje socijalnih programa.

"Ne možemo nastaviti gledati u stranu dok nejednakost raste, a oni koji se bore ostaju da pate", rekao je Callamard. “Porezna utaja i agresivno izbjegavanje plaćanja poreza od strane pojedinaca i korporacija uskraćuju državama, a posebno zemljama s nižim prihodima, resurse koji su im potrebni.”

Sažetak Amnestyja došao je u trenutku kada humanitarne grupe i stručnjaci nastavljaju procjenjivati ​​danak koji su globalna pandemija koronavirusa, ruska intervencija u Ukrajini i sve gora klimatska kriza uzeli na najranjivije ljude u svijetu.

Gotovo 260 milijuna ljudi u 58 zemalja trenutačno osjeća akutnu glad, što je povećanje od 65 milijuna u odnosu na prošlu godinu, prema prijaviti koju je ranije ovog mjeseca objavila Food Security Information Network.

(Izvješće Informacijske mreže o sigurnosti hrane, “Globalno izvješće o prehrambenim krizama za 2023.”)

“Globalna glad koja raste petu godinu zaredom u svijetu obilja je mrlja na našem kolektivnom čovječanstvu,” Emily Farr, voditeljica globalne hrane i ekonomske sigurnosti Oxfam Internationala, , rekao je kao odgovor na izvješće.

"Potrebna nam je hitna i temeljna promjena u našem humanitarnom sustavu ako želimo zaustaviti sve veću krizu gladi", rekao je Farr. "Sredstva se moraju koristiti za opremanje siromašnih zemalja da se pripreme i nose s ponovnim ekonomskim i klimatskim šokovima prije nego što se dogode, a bogati donatori moraju odmah ubrizgati novac kako bi odgovorili na apel UN-a."

“Ali samo 'flaster' financiranje samo će privremeno odgoditi problem,” dodao je Farr. “Moramo učiniti više u rješavanju sukoba, nejednakosti i klimatskih promjena. Zaraćene strane moraju spustiti oružje. Bogate zemlje zagađivači moraju smanjiti svoje emisije. Vlade moraju oporezovati bogate i onečišćivače kako bi oslobodile sredstva za socijalnu zaštitu i ublažavanje klime kako bi pomogle ranjivim ljudima da se nose s šokovima.”

Jake Johnson je pisac osoblja za Common Dreams.

Ovaj je članak iz  Zajednički snovi.

Stavovi izraženi u ovom članku mogu, ali i ne moraju odražavati stavove Vijesti o konzorciju.

Podrška CN's Proljeće

Fond Pogon Danas

9 komentara za “Amnesty poziva na 'socijalnu zaštitu' umjesto na društvenu represiju"

  1. Duane M
    Svibanj 14, 2023 na 07: 55

    Amnesty International je bio učinkovit u izvlačenju političkih zatvorenika iz zatvora. Sada je odlučio postati politički akcijski pokret za preobrazbu svijeta u humanije mjesto prozivanjem bogatih i moćnih.

    Bio bih sretniji da Amnesty usmjeri svoju energiju na izvlačenje Juliana Assangea iz zatvora. Nije da sam protiv toga da svijet postane prijateljskije mjesto, ali ne mislim da se Amnesty doista bavi time.

  2. HelenB
    Svibanj 13, 2023 na 14: 58

    Oduvijek je bilo ovako u Južnoj Indiji. Monsun. Dvije sezone, jedna s kišom cijeli dan svaki dan, a druga bez kiše niti jedan dan. Više klase imaju pristup kućama s dobrom odvodnjom. Siromašni ljudi mogu graditi kuće u nižim područjima. Kad se njihovo područje napuni vodom, naprave kolibe od palminog lišća na stranama ulica i tamo žive dok se nizina ponovno ne osuši.
    Ovogodišnja kiša bila je puno gora u nekim područjima kao što su Pakistan–i Kalifornija.

  3. Rudy Haugeneder
    Svibanj 13, 2023 na 10: 54

    Troškovi za vojsku besramno i dramatično rastu diljem svijeta, iako glad i nejednakost još više rastu. Na putu smo propasti, čak i bez znanstveno predviđenog velikog magnetskog solarnog pulsa koji bi pogodio planet i uništio većinu tehnoloških gospodarstava na koja se sve više oslanjaju da prežive. Jednom kad sunce podrigne i udari vrlo veliki EMP, sve se mijenja i milijarde će vjerojatno umrijeti strašnom smrću diljem svijeta, uključujući Ameriku i Europu, uglavnom zbog gladovanja uzrokovanog poremećajem. Ušli smo u najkritičnije i najkrhkije stanje koje su civilizacije ikada doživjele, bez ikakve nade na vidiku, nešto na što Amnesty upozorava, a da to izričito ne navodi - autocesta u propast.

    hxxps://en.wikipedia.org/wiki/Carrington_Event#:~:text=The%20July%202012%20solar%20storm,during%20the%201859%20Carrington%20Event.

    • Rudy Haugeneder
      Svibanj 13, 2023 na 18: 53

      U redu, možda sam pretjerao, ali čak i tako, mislim da je naše sve veće oslanjanje na tehnologiju velika briga, čak i bez spominjanja koliko brzo AI mijenja poslove na koje se deseci milijuna ljudi oslanjaju kako bi ekonomski i društveno preživjeli. Hmmm?

      • Valerie
        Svibanj 15, 2023 na 06: 10

        Ne mislim da je to pretjerivanje, Rudy. Ljudi se uglavnom boje reći istinu. AI je definitivno rastući problem. Sjetite se što je Stephen Hawkings rekao o tehnologiji kao propasti čovječanstva. Evo naslova članka iz Guardiana od 10. svibnja:

        “AI predstavlja egzistencijalnu prijetnju i rizik za zdravlje milijuna, upozoravaju stručnjaci”

        “BMJ Global Health članak poziva na zaustavljanje 'razvoja samopoboljšane opće umjetne inteligencije' dok se ne uspostavi regulacija”

        Ovo je naravno samo jedna sfera umjetne inteligencije.

  4. A
    Svibanj 13, 2023 na 08: 36

    Zanimljivo je da je pet od deset zemalja na gornjem popisu onih u kojima je “zapad”, posebno SAD, potaknuo, počinio i/ili podržavao nestabilnost i rat:
    Afganistan, Jemen, Sirija, Sudan, Ukrajina

  5. Zen Howard
    Svibanj 12, 2023 na 16: 17

    Ako Amnesty želi pomoći ljudima na popisu sigurnosti hrane... moraju ići razgovarati sa svojim prijateljem Joeom.

    3 od tih zemalja su poprišta američkih ratova, gdje američka vlada samo traži eskalaciju i puni naciju oružjem... ne hranom. (Sirija, Ukrajina, Jemen)
    Sudan je nedavno dodan na ratni popis, iako se neće prikazati u ovim starijim statistikama.
    Pakistanu su Amerikanci nedavno srušili vladu, a 'sigurnosne snage' ubijaju prosvjednike na ulicama.
    U Afganistanu 20 godina američke vladavine i velika američka pomoć očito nisu učinili ništa za ljude. Što je vjerojatno razlog zašto je Amerika otjerana odande. Što je onda bio Bidenov izgovor za krađu milijardi dolara od ljudi te jadne nacije, od kojih je neke dao obiteljima burzovnih mešetara (aka, “9-11 žrtava”). Nedavno izvješće govori o hitnoj, trenutnoj potrebi za 900 milijuna dolara … IIRC, Biden još uvijek ima na 'zamrznutim' računima oko 3 milijarde dolara koje još nije u potpunosti ukrao …. ni traga da bi mogao dati ovaj novac za pomoć gladnima. Dat će novac ljudima s više od osiguranih 250 tisuća dolara u gotovini na jednom bankovnom računu, ali gladni ljudi... zaboravite na to.

    Ako Amnesty želi riješiti ovaj problem, onda moraju početi od kuće. Ali u Americi postoji dvostranački konsenzus o 'represiji', a 'socijalna zaštita' se smatra jednom od onih zlih komunističkih ideja. Amnesty bi u ovom trenutku mogao usmjeriti sve svoje napore na suprotstavljanje američkoj politici kako bi pokušao učiniti nešto dobro u tom smjeru. Ipak, nemojte zadržavati dah.

    • Valerie
      Svibanj 13, 2023 na 07: 53

      Sve pravi zen. Ne zaboravimo na tom popisu Haiti. Još jedna katastrofa.

  6. Valerie
    Svibanj 12, 2023 na 12: 41

    Iz članka:

    “Moramo učiniti više u rješavanju sukoba, nejednakosti i klimatskih promjena. Zaraćene strane moraju spustiti oružje. Bogate zemlje zagađivači moraju smanjiti svoje emisije. Vlade moraju oporezovati bogate i onečišćivače kako bi oslobodile sredstva za socijalnu zaštitu i ublažavanje klime kako bi pomogle ranjivim ljudima da se nose s šokovima.”

    Sve to govorimo godinama. Veliki rasplet se nastavlja nezaustavljivo.

Komentari su zatvoreni.