Brazilskom predsjedniku ovog se tjedna pridružilo veliko izaslanstvo jer se očekuje potpisivanje više od 20 sporazuma s Amazonom najveći trgovinski partner zemlje.
Brazilac Lula da Silva u studenom 2021. (Mídia NINJA, Flickr, CC BY-NC 2.0)
BPredsjednik razila Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva ovog je tjedna u Narodnoj Republici Kini u jednom od najvažnijih državnih posjeta u svom trećem predsjedničkom mandatu.
Diplomatskoj misiji, koja će se održati u četvrtak i petak, pridružit će se ministri i guverneri - odraz veličine postojećih i budućih mogućnosti u odnosu između Brazila i azijske sile.
Očekuje se da će u Pekingu biti potpisano više od 20 sporazuma, čime će se intenzivirati već ogromna trgovinska razmjena između dviju zemalja. Kina je najveći trgovinski partner Brazila od 2009. Prošle je godine trgovinska bilanca između njih premašila 150 milijardi dolara i predstavljala glavni izvor ulaganja u svim zemljama Latinske Amerike.
Posjet, prvobitno zakazan za ožujak, odgođen je jer je Luli u to vrijeme dijagnosticirana upala pluća.
Sjedište nove razvojne banke BRICS-a u Šangaju. (Donnie28, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons)
U četvrtak će Lula prisustvovati inauguraciji bivše brazilske predsjednice Dilme Rousseff kao predsjednice Nove razvojne banke (NDB), banke BRICS-a, u Šangaju.
Rousseff mijenja Marcosa Troyja, ime koje se povezuje s bivšim Bolsonarovim ministrom Paulom Guedesom. Lula će se u petak u Pekingu sastati s čelnicima sindikata, predsjednikom Nacionalne narodne skupštine Zhao Lejijem, premijerom Li Qiangom i predsjednikom Xi Jinpingom.
Lulina četvrta inozemna misija nakon njegove treće predsjedničke inauguracije, putovanje dolazi dva mjeseca nakon njegova posjeta Washingtonu. Otkako je preuzeo predsjedničku dužnost u siječnju ove godine, Lula je sletio u Argentinu, Urugvaj i Sjedinjene Države. Sada će se uputiti u Kinu i Ujedinjene Arapske Emirate, označavajući povratak te zemlje u međunarodnu arenu nakon razdoblja izolacije pod vladom Jaira Bolsonara (Liberalna stranka).
Predsjednik Lula pita zašto se sva trgovina mora obavljati u dolarima. pic.twitter.com/3mRMQSb7ip
— Vijesti iz Kawsachuna (@KawsachunNews) Travnja 13, 2023
Lula će putovati s ministrima Fernandom Haddadom (financije), Marinom Silvom (okoliš i klimatske promjene), Carlosom Fávarom (poljoprivreda i stočarstvo), Lucianom Santos (znanost, tehnologija i inovacije), Maurom Vieirom (vanjski odnosi), Alexandreom Silveirom (rudnici i Energetika), Paulo Teixeira (Razvoj poljoprivrede i obiteljska poljoprivreda), Wellington Dias (Razvoj i socijalna pomoć) i Juscelino Filho (Komunikacije).
U brazilskoj delegaciji su i guverneri Jerônimo Rodrigues (država Bahia), Elmano de Freitas (država Ceará), Carlos Brandão (država Maranhão), Helder Barbalho (država Pará) i Fátima Bezerra (država Rio Grande do Norte).
Posjet se održava usred rastućih napetosti između Kine i SAD-a. Dvije najveće svjetske ekonomije ubrzano razmjenjuju sankcije i optužbe za špijunažu.
Nesvrstavanje Pekinga uz stajalište SAD-a i NATO-a o ratu u Ukrajini dodatno je produbilo neslaganje. Međutim, Brazil je kroz povijest zauzeo neutralnu poziciju u vanjskim poslovima i obično pregovara čak i s neprijateljima.
[Produbljivanje brazilsko-kineskih veza ključni su dio multilateralnog svijeta u nastajanju, alternativnog ekonomskog i političkog sustava koji alarmira Washington.]
Opseg Lulinog prvog putovanja u nezapadnu zemlju tijekom njegovog trećeg predsjedničkog mandata u suprotnosti je s rezultatima posjeta Bijeloj kući.
SAD je obećao ulaganje u Amazonov fond i razgovarao s Brazilom o mogućem partnerstvu koje uključuje poluvodiče. Međutim, do sada sredstva nisu prebačena, a razgovori nisu prerasli u dogovore.
Američki predsjednik Joe Biden, desno, sastaje se s brazilskim predsjednikom Luizom Inaciom Lula da Silvom i njegovom suprugom Janjom Lula de Silva, 10. veljače. (Bijela kuća/Adam Schultz)
Za Anu Terezu Marra, profesoricu na Federalnom sveučilištu ABC (UFABC, na portugalskom) i koordinatoricu Kineske skupine Brazilskog opservatorija za vanjsku politiku (OPEB, na portugalskom), rezultati bilateralnih odnosa sa SAD-om još uvijek su stidljivi, ali u tijeku je "politički pristup" s Bijelom kućom. Posjet Kini je obećavajući jer može ponuditi više, kaže ona.
“SAD želi ulagati u klimu, ali Kongres mora odobriti sredstva. Tek tada mogu, ali i ne moraju investirati. Sankcionirali su taj zakon o čipovima [CHIPS and Science Act], što je njihov pokušaj da promijene globalni lanac opskrbe poluvodiča i dovedu ga u SAD i njihove saveznike”, kaže ona. “Imaju novca za ulaganje u druge zemlje, ali, istovremeno, mašu Brazilu, iako još ništa nije dogovoreno.”
Marra kaže da "Kina, po svojoj prirodi i svojim odnosima s Brazilom posljednjih godina, uspijeva brže konkretizirati stvari."
Što se tiče sposobnosti Itamaratyja – Ministarstva vanjskih poslova zemlje – i Brazila da zadrže svoju povijesnu poziciju neutralnosti i pregovora usred sve intenzivnijeg i rascjepkanijeg globalnog scenarija, ona vjeruje da još uvijek nije moguće znati granice i mogućnosti ovog stava.
Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, treći slijeva, tijekom predaje vjerodajnica kineskog veleposlanika u Brazilu Zhu Qingqiaoa 3. veljače. (Ricardo Stuckert/Palácio do Planalto/Flickr, CC BY 2.0)
“Kina želi pragmatizam više od usklađivanja. SAD je taj koji traži svrstavanje Brazila. Kina želi da Brazil bude pragmatičan i da prihvati prilike. SAD zahtijeva da [Brazil] zauzme stav, ali čak ni ovaj današnji zahtjev nije zahtjev pod svaku cijenu”, kaže profesor s UFABC-a.
Izbjegavanje 'zone žrtvovanja'
Godine 2022. Brazil je Kini prodao soju u vrijednosti od 31.78 milijardi dolara te desetke milijardi dolara u željezu i nafti. Kina pak u Brazil izvozi tehnološki složenije proizvode, poput solarnih panela i telefonske opreme.
Lanac proizvodnje soje u Brazilu povezan je s velikim posjedima, transgenom i intenzivnom uporabom pesticida. Stoga bi porast kineskog apetita za proizvodom mogao značiti rast kršenja okoliša i ljudskih prava u Brazilu.
Kako bi se spriječilo da zemlja postane svojevrsna "zona žrtvovanja" kineskog gospodarskog rasta i bogaćenja brazilskih vlasnika imanja, istraživačica Ana Tereza Marra zalaže se za donošenje nekih javnih politika.
“Jedan od načina za poboljšanje gospodarskih odnosa je privlačenje kineskih ulaganja u Brazil usmjerenih na sektore od strateškog interesa. Vlada mora biti jasna oko toga koji su to sektori i koje projekte žele da Kina financira,” kaže profesor Brasil de Fato. “To je cilj Luline vlade. Ova ulaganja podržavaju reindustrijalizaciju zemlje.”
Ovaj je članak iz Brasil de Fato i je euredila Flávia Chacon.
Lula – jedini lider na 'zapadu' s mozgom!
Nadajmo se da SAD neće napasti Brazil ili financirati proxy rat, ili državni udar ili nešto slično.
“Proizvodni lanac soje u Brazilu povezan je s velikim posjedima, transgenom i intenzivnom uporabom pesticida. Stoga bi porast kineskog apetita za proizvodom mogao značiti rast kršenja okoliša i ljudskih prava u Brazilu.”
Riskirat ću rezultat da postanem persona non grata ovdje jer nastavljam biti oprezan u vezi s Kinom. Primijetio sam, posebno u Južnoj Americi i Africi, da se Kina ponaša potpuno amoralno u pogledu utjecaja na okoliš svojih ulaganja u poljoprivredne aktivnosti onih nacija koje su udaljene od svojih obala. Ne branim SAD ili Zapad, začetnike industrijske poljoprivrede i svih ekoloških nevolja koje to prate. Čini se da Kina podržava stav da ako oni na raznim domaćim frontama ne štite vlastite interese, zašto bi onda, eh?
Ruke na volanu, oči širom otvorene.
Kina je održavala civilizaciju možda 4000 godina, vjerujmo da će Kina biti partner svijeta, partner suradnje i partner koji će održati život.
Zatajili smo u oba, svjetska ratna sredstva i do ruba katastrofe s ratom i destabilizacijom.
Kineska vanjska politika jasno se razlikuje od američke čija je politika češće moj put ili autocesta, koristeći dolar i vojsku za zastrašivanje nacija. Taj pristup ugrožava Kina i očekuje se da će je slijediti i druge nacije. Rezultat je najvjerojatniji da će SAD shvatiti poruku i promijeniti stav "mi smo broj jedan" da se ponaša više kao Kina. To može biti samo pusta želja kada se promatra ponašanje političara i MIC-a. Ali očito postoji pritisak da se promijeni ili izgubi utjecaj diljem svijeta.
Puno uspjeha za Brazil u njegovim nastojanjima da zacrta vlastiti smjer koji se temelji na najboljim interesima njegovih ljudi. Zapravo, kako čudna ideja, da bi vlade trebale raditi prije svega za dobrobit i poboljšanje kvalitete života svojih naroda. Možda bi "vodeće svjetske demokracije" koje čine zapadni savez trebale obratiti pažnju na to. Pozdrav EU. Možda bi Annalena trebala biti sljedeća kraljica na čelu.
“SAD želi ulagati u klimu…” Pa, to su besmislice. SAD inzistira na stavu "mi protiv njih" svake zemlje svijeta zbog svog projekta Drugog hladnog rata. Drugi hladni rat nije od nikakve koristi niti koristi za bilo koga ili bilo što na ovom planetu osim za snove SAD-a o jednopolarnom svijetu koji zauvijek predvode Amerikanci. Čak ni Brzezinski u svom planu Velike šahovske ploče nije vjerovao da Amerika može, niti bi trebala zauvijek održati svoju unipolarnu hegemoniju. Ova ideja nije ništa drugo nego san neokonske groznice.
Međutim, Drugi hladni rat najgora je moguća katastrofa za suočavanje s učincima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. To je nož u srce našem opstanku kao vrste na ovoj planeti. To je jednostavno zato što svako rješenje problema globalnih učinaka klimatskih promjena; posvuda, odjednom, i zauvijek rastući, počiva na suradnji. Bez entuzijastične lokalne i međunarodne suradnje i koordinacije u rješavanju ljudskih uzroka globalnog zatopljenja, nijedno rješenje ni srebrni metak nisu učinkoviti.
Ako je netko namjerno pokušavao učiniti nemogućim održivi svijet za život u budućnosti, podjela svijeta na zaraćene tabore poznate kao Drugi hladni rat, bio je upravo način da se to postigne. Kakva slučajnost da Amerika potiče, čak inzistira na tim podjelama. Ali hej, industrija fosilnih goriva i oružja uvlače novac iz ruke u šaku, tako da postoji to...
Sada i Brazil postaje drzak. OMG! Što će to biti, obojena revolucija, atentat, promjena režima? S druge strane, Amerika je sve više čudak u civiliziranom svijetu i možda ti standardni trikovi sada neće tako dobro funkcionirati. Pretpostavljam da za nekonformiste State Departmenta svijet počinje izgledati kao igra udarca u krticu jer je to, naravno, ono na čemu oni inzistiraju. Ništa se neće promijeniti dok oni ne odu. Nadajmo se da će Lula i ponosni Brazil nastaviti još dugo nakon toga.
Pa, dajmo predsjedniku Joeu Bidenu ovoliko. Još 2020. dao je obećanje u kampanji da će okupiti ljude.
Međutim, tko je znao da će ljudi koje će okupiti bili Kina, Iran, Saudijska Arabija, Rusija, a sada i Brazil?
Što me brine?
LOL!