COP27: Dužnička kriza nadvijena nad globalnim klimatskim sastankom

Dijeljenja

Zemlje globalnog juga koje su najmanje odgovorne za klimatsku krizu prisiljene su preuzeti razorne troškove, piše Jerome Phelps.

Glavni tajnik UN-a António Guterres na klimatskom sastanku COP27 u Egiptu, 7. studenog. (UNclimatechange, Flickr)

By Jerome Phelps
openDemocracy

With delegati okupili su se u Egiptu za COP27 konferencije o klimi, jedna će tema biti na umu mnogih, ali nisko na službenom dnevnom redu – tema rastuća dužnička kriza suočavaju se sa zemljama s nižim dohotkom.

Bogate industrijalizirane zemlje stići će u Sharm El-Sheikh s novom taktikom odgode i izbjegavanja preuzimanja odgovornosti za ogromne troškove klimatske krize koju su izazvale. Dok oni blokiraju i odugovlače, sve masivniji dugovi se gomilaju na zemlje na globalnom jugu, koje su na udaru razornih poplava, oluja i suša.

Vlade globalnog juga zahtijevat će napredak u rješavanju problema gubitak i šteta, zahtjev da zemlje dobiju kompenzaciju za štetu koju im klimatska kriza već nanosi i koja se ne može spriječiti.

Osnivanje fonda, Financijski instrument za gubitke i štete, bio je ključni zahtjev Globalnog juga i aktivista prošle godine, ali su bogate zemlje to pitanje gurnule u dugu travu trogodišnjeg procesa dijaloga.

Globalni neuspjeh u rješavanju dužničke krize ostat će težak dio rasprava. Mnoge zemlje globalnog juga suočavale su se sa sve većom neotplativom razinom duga čak i prije nego što je pandemija opustošila gospodarstva ovisna o turizmu i stvorila goleme nove troškove za zdravstvenu skrb i zajednice koje ga podržavaju.

Ruska invazija na Ukrajinu [i sankcije koje je potaknula], uz to špekulacije na financijskim tržištima, pogoršao je situaciju, zbog čega su cijene hrane i goriva dramatično skočile.

A klimatska kriza povećava dugove. Zemlje globalnog juga koje su najmanje odgovorne za klimatsku krizu prisiljene su snositi razorne troškove - poplave ovog ljeta samo u Pakistanu šteta procijenjena na 40 milijardi dolara.

Pakistan je već bio u dužničkoj krizi prije poplave i zadužuje se još više da bi je platio. Nakon prethodnih poplava 2010. godine, dodatno zaduživanje Pakistana koštalo je njegove građane najmanje 36 milijardi dolara.

Obitelj koja bježi od poplava u sjeverozapadnom Pakistanu 2010. (Abdul Majeed Goraya / IRIN, CC BY-NC-ND 2.0)

Ti se troškovi plaćaju izravno iz opterećenih nacionalnih proračuna, nauštrb priprema za sljedeću katastrofu povezanu s klimom, kao i prilagodbe na hitne klimatske uvjete, zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite. Zemlje globalnog juga trenutno troše pet puta više na otplatu duga nego na rješavanje klimatske krize.

Klimatska kriza znači više duga za globalni jug. A dug znači da ne mogu adekvatno odgovoriti na hitnu klimatsku situaciju.

Žena iz Sindha u Pakistanu živi u skloništu napravljenom od štapova i tkanine nakon što joj je ovo ljeto uništila kuću. (Europska unija, Flicker CC BY 2.0)

Osim toga, financiranje klimatskih promjena koje osiguravaju bogatije zemlje ne samo da je nedostatno, već može pogoršati situaciju. Bogate zemlje su naširoko osuđivane zbog neuspjeha u ispunjavanju vlastitog krajnje neadekvatnog cilja osiguravanja 100 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2020. Ali što je još gore, više od 70 posto tog financiranja za klimatske promjene osigurava se u obliku zajmova, koji se jednostavno gomilaju dug prema klimatski osjetljivim zemljama.

U nedostatku odgovarajućeg financiranja klimatskih promjena, samo zemlje podsaharske Afrike morat će se zadužiti za gotovo 1 trilijun dolara u sljedećih 10 godina, prema novom istraživanju dobrotvorne organizacije Debt Justice (gdje radim) i Climate Action Network International, globalna mreža ekoloških nevladinih organizacija.

G20 Neuspjeh 

Globalni odgovor bio je čisti neuspjeh. G20, klub većinom zemalja kreditora, uspostavio je Zajednički okvir 2020. kao odgovor na pandemiju. Namjera mu je bila olakšati restrukturiranje dugova zemalja - ali tri godine kasnije nijedan dug nije restrukturiran. Samo tri zemlje su se prijavile, a jedna, Čad, je potpuno odbijena za otpis duga.

Većina zemalja jednostavno je smanjila svoju potrošnju: za zdravstvo, obrazovanje i odgovor na klimatske promjene.

21. studenog 2020.: premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson prisustvuje virtualnom summitu G20 u Rijadu. (Pippa Fowles / Downing Street broj 10)

U veljači 2021. Zambija je podnijela zahtjev za restrukturiranje duga putem Zajedničkog okvira nakon što nije platila svoje zajmove. Velik dio duga duguje privatnim zajmodavcima i vlasnicima obveznica, koji su odugovlačili i tek trebaju pristati na bilo kakvo restrukturiranje duga — iako su zemlji davali zajmove po kamatama od čak 9 posto, na temelju toga što su zajmovi bili riskantno.

Zemlje globalnog juga jednostavno neće moći odgovoriti na hitnu klimatsku situaciju bez otpisivanja duga velikih razmjera.

Potreban je jači mehanizam od Zajedničkog okvira kako bi se osiguralo sudjelovanje svih vjerovnika, uključujući zapadne banke i vlasnike obveznica.

Potreban je i automatski mehanizam za obustavu i otkazivanje plaćanja duga kada se dogodi ekstremni klimatski događaj, tako da zemlje ne plaćaju vjerovnicima tijekom hitne humanitarne situacije.

Naposljetku, potrebno je veliko širenje financiranja klimatskih promjena temeljenog na bespovratnim sredstvima, uključujući kroz Financijski instrument za gubitke i štete koji može usmjeriti sredstva za plaćanje već prouzročene štete.

COP27 je rijetka prilika za zemlje s nižim prihodima da traže rješenja. Većina nema glasa u G20, ali sve zemlje imaju glas na COP-u (izraz UN-a za "konferenciju stranaka"). Ono što je najvažnije, oni također imaju utjecaj - mogu odbiti pristati na konačno priopćenje koje zanemaruje njihove potrebe.

Također imaju mogućnost štrajka zbog duga. Koordinirano odbijanje plaćanja, koje uključuje veliki broj zemalja, bilo bi stvarna prijetnja profitu u moćnim zemljama. Mohamed Nasheed, veleposlanik za V20 skupina klimatski ranjivih zemalja i bivši predsjednik Maldiva, vratiti opciju na stol prošli mjesec.

U međuvremenu, društveni pokreti diljem svijeta zahtijevaju klimatsku i dužničku pravednost, dok raste prijetnja od raširene društvene nestabilnosti u suočavanju s brutalnom politikom štednje koju je nametnuo MMF kako bi smanjio razinu duga.

Svjetski čelnici nastavit će gledati na drugu stranu, sve dok ne budu imali alternativu. Pitanje je hoće li tada već biti kasno.

Jerome Phelps voditelj je zagovaranja u Debt Justice (bivši Jubilee Debt Campaign), gdje radi na pravdi duga i klimatskih promjena za globalni jug. Prethodno je 18 godina radio na pravima migranata, uključujući i dužnost direktora Detention Action i International Detention Coalition. On tweeta @JeromeGPhelps

Ovaj je članak iz openDemocracy.

Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.

4 komentara za “COP27: Dužnička kriza nadvijena nad globalnim klimatskim sastankom"

  1. Vera Gottlieb
    Studenog 10, 2022 na 10: 24

    Ja 'rasizam' vidim čisto i jednostavno. Bijela rasa vjeruje da je superiornija od svih ostalih...

  2. Ian Perkins
    Studenog 10, 2022 na 01: 28

    Većina duga Global South denominirana je u američkim dolarima, koji postaju sve skuplji kako dolar jača u odnosu na druge valute.

  3. JM
    Studenog 9, 2022 na 21: 49

    Potreban nam je jubilej za sve nacije u ime klimatske krize i nekakva odplata za kolonijalizam! Ne mogu vjerovati da će se o fondu “raspravljati” 3 godine, kakva sramotna taktika…

    • Vera Gottlieb
      Studenog 10, 2022 na 10: 26

      Ništa novo...bogate sjeverne nacije odugovlače i daju prazna obećanja. Ali globalni jug je dovoljno dobar kada se lopovski globalni sjever može obogatiti.

Komentari su zatvoreni.