Unatoč svim pričama o trgovini, Vijay Prashad kaže pravi fokus G5 Sahela uvijek je bila sigurnost.
30. svibnja 2018.: Mirovnjaci UN-a pomažu osigurati cestu za konvoj glavnog tajnika UN-a u Moptiju, Mali. (MINUSMA, Flickr)
By Vijay Prashad
Narodna depeša
On 15. svibnja vojna hunta u Maliju najavio da više neće biti dio platforme G5 Sahel.
G5 Sahel stvoren je u Nouakchottu u Mauritaniji 2014. godine i okupio je vlade Burkine Faso, Čada, Malija, Mauritanije i Nigera kako bi surađivali oko pogoršanja sigurnosne situacije u pojasu Sahela — regiji odmah ispod pustinje Sahare u Africi — i povećati trgovinu među tim zemljama.
Iza kulisa je bilo jasno da je formiranje G5 Sahela poticala francuska vlada i da će, unatoč svim pričama o trgovini, stvarni fokus grupe biti sigurnost.
Početkom 2017. pod pritiskom Francuske ove zemlje G5 Sahela stvorio G5 Sahel Joint Force (FC-G5S), vojni savez za borbu protiv sigurnosne prijetnje nastale nakon građanskog rata u Alžiru (1991.-2002.) i ostataka NATO-ovog rata u Libiji 2011. godine.
Združene snage G5 Sahel primile su potpora Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za provođenje vojnih operacija u regiji.
Vojni glasnogovornik Malija, pukovnik Abdoulaye Maïga, rekao je 15. svibnja da je njegova vlada 22. travnja poslala pismo generalu Mahamatu Idrissu Débyju Itnu — predsjedniku prijelaznog vojnog vijeća Čada i odlazećem predsjedniku G5 Sahela — obavještavajući ga o odluci Malija.
Nedostatak pokreta u održavanju konferencije šefova država G5 Sahela, koja se trebala održati u Maliju u veljači, i predaja rotirajućeg predsjedanja FC-G5S zemlji, natjerali su Mali na akciju napuštanja i FC-G5S i platforma G5 Sahel, pukovnik Maïga , rekao je na nacionalnoj televiziji.
Neizbježan odlazak
Odlazak Malija bio je neizbježan. Zemlja je razdirana politikom štednje koju gura Međunarodni monetarni fond i sukobima koji se protežu duž cijele ove zemlje s više od 20 milijuna ljudi.
Dva udara d'état 2020. i 2021. u Maliju nastavljeni su s obećanje izbora, koji kao da nisu na pomolu.
Regionalna tijela, poput Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS), također su nametnula stroge sankcije protiv Malija, što je samo pogoršalo ekonomske probleme s kojima se malijski narod već suočava.
Ministri obrane G5 Sahela posljednji su se put sastali u studenom 2021., a sastanak šefova država članica G5 Sahela u veljači 2022. odgođen je. Mali je trebao preuzeti rotirajuće predsjedavanje G5 Sahelom, ali ostale države koje su dio platforme bile su ne zainteresiran za ovaj transfer (Čad je nastavio s predsjedničkim mjestom).
Izvanregionalna moć
Izjava vojske Malija okrivljen institucionalno pomicanje u G5 Sahelu na "manevre izvanregionalne države koja očajnički nastoji izolirati Mali." Ova “izvanregionalna država” je Francuska, za koju Mali kaže da je pokušala “instrumentalizirati” G5 Sahel za francuske ciljeve.
Pet članica G5 Sahela sve su bivše francuske kolonije, koje su izbacile Francuze kroz antikolonijalne borbe i pokušale izgraditi vlastite suverene države.
Sahel čini pojas širok do 1000 km, koji obuhvaća Afriku od Atlantskog oceana do Crvenog mora. (Felix Koenig, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons)
Ove su zemlje pretrpjele atentate (kao što je onaj od Burkine Faso bivši vođa Thomas Sankara 1987.), bavio se MMF-ovim programima štednje (kao što je mjere protiv vlade bivšeg predsjednika Malija Alpha Oumara Konaréa od 1996. do 1999.) i suočio se s ponovnom etapom francuske moći (kao kada je Francuska onaj koji ima potporu Čadski Marshall Idriss Déby protiv Hissènea Habréa 1990.).
Donacije do Vijesti konzorcija'
Proljetna akcija prikupljanja sredstava 2022
Nakon rata NATO-a protiv Libije koji je pokrenula Francuska 2011. i destabilizacije koju je izazvao, Francuska je vojno intervenirala u Maliju kroz Operacija Barkhane, a zatim je - zajedno s vojskom Sjedinjenih Država - intervenirala preko Sahela kao dio platforme G5 Sahel.
Od ponovnog ulaska francuske vojske u regiju, ona je vodila plan koji se čini više usmjeren na zadovoljavanje potreba Europe nego potreba regije Sahel.
Glavni argument za francusku (i američku) intervenciju u Sahelu je da žele surađivati s vojskama u regiji u borbi protiv terorizma. Istina je da je došlo do porasta militantnosti - nešto od toga ukorijenjeno u ekspanzija aktivnosti Al Qaide i Islamske države u Sahelu.
Francuski i malijski vojnici u južnom Maliju, 17. ožujka 2016. (CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons)
Razgovori s dužnosnicima u državama Sahela, međutim, otkrivaju da oni ne vjeruju da je borba protiv terorizma glavno pitanje za francuski pritisak na njihove vlade. Vjeruju, iako su oprezni s javnošću, da Europljane više brine pitanje migracija nego pitanje terorizma.
Umjesto da dopuste migrantima — mnogima iz zapadne Afrike i zapadne Azije — da dođu do libijske obale i pokušaju prijeći Sredozemno more, oni žele izgraditi perimetar u Sahelu ograničiti kretanje migranata izvan toga; Francuska je, drugim riječima, pomaknula južnu granicu Europe sa sjevera Sredozemnog mora na jug Sahare.
Najsiromašnije mjesto na svijetu
"Živimo u jednom od najsiromašnijih mjesta na svijetu", rekao mi je bivši malijski predsjednik Amadou Toumani Touré prije nego što je umro 2020. Oko 80 posto ljudi u Sahelu živi od manje od 1.90 dolara dnevno, a rast stanovništva u ovoj regiji je Očekuje porasti s 90 milijuna u 2017. na 240 milijuna do 2050.
Amadou Toumani Toure, predsjednik Malija, 7. rujna 2010. (Europski parlament, Flickr, CC BY-NC-ND 2.0)
Sahelski pojas duguje golem dug bogatim vlasnicima obveznica u sjevernoatlantskim državama, koji nisu spremni na oprost duga. Na sedmom summitu skupine G5 Sahel u veljači 2021. čelnici drž zvan za “duboko restrukturiranje duga zemalja G5 Sahela”. No odgovor koji su dobili od MMF-a bio je zaglušujući.
Dio proračunskog problema su zahtjevi koje je Francuska postavila ovim državama da povećaju svoje vojne troškove u odnosu na bilo kakvo povećanje njihovih izdataka za humanitarnu pomoć i razvoj.
Zemlje G5 Sahela provesti između 17 posto i 30 posto svojih proračuna na svoju vojsku. Tri od pet zemalja Sahela imaju povećan njihova vojna potrošnja astronomski je u proteklom desetljeću, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira: Burkina Faso za 238 posto, Mali za 339 posto i Niger za 288 posto. Trgovina oružjem guši te zemlje.
S potencijalom ulazak NATO-a u regiju, ovaj iluzorni oblik tretiranja problema Sahela kao sigurnosnih problema samo će trajati. Čak su i za Ujedinjene narode pitanja razvoja u tom području postala problem naknadno razmišljanje glavnom fokusu na rat.
Nedostatak podrške civilnim vladama da se nose sa stvarnim problemima u regiji doveo je do vojnih udara u tri od pet zemalja: Burkina Faso, Čad i Mali.
Vojna hunta u Maliju izbačen francuska vojska s teritorija Malija 2. svibnja, tjedan dana prije nego što je napustila G5 Sahel. Naznake zabrinutosti u vezi s francuskom politikom kruže regijom.
Hoće li primjer Malija slijediti bilo koja druga država koja je dio skupine G5 Sahel i hoće li stvarni projekt Francuske u Sahelu — ograničavanje migracije ljudi s globalnog juga u Europu — na kraju propasti s izlaskom Malija iz skupine G5 Sahel ?
Vijay Prashad je indijski povjesničar, urednik i novinar. On je pisac i glavni dopisnik Globetrottera. Urednik je LeftWord knjige i ravnatelj Tricontinental: Institut za društvena istraživanja. On je stariji nerezidentni suradnik u Chongyang institut za financijske studije, Sveučilište Renmin u Kini. Napisao je više od 20 knjiga, uključujući Tamniji narodi i Siromašniji narodi, Njegova najnovija knjiga je Washington Bullets, s uvodom Evo Moralesa Ayme.
Ovaj članak je proizveo Globetrotter a objavio ga je Peoples Dispatch.
Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.
Pomozite nam pobijediti cenzore!
Donacije do Vijesti konzorcija'
Proljetna akcija prikupljanja sredstava 2022
Donirajte sigurno putem kreditne kartice or provjeriti by klikom crveni gumb: