Osporavanje izraelskog klimatskog aparthejda u Palestini

Dijeljenja
Muna Dajani postavlja plan za repolitiziranje ekoloških problema kao što je nestašica vode i njihovo stavljanje u narodnu mobilizaciju protiv doseljeničkog kolonijalizma.

Izraelski vojnici na obuci na obroncima Golanske visoravni, 2014. Regionalna brigada Golanske visoravni. (Matan Portnoy, IDF)

By Muna Dajani 
Al-Shabaka

TSvojim sudjelovanjem na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP2021) 26. i drugim međunarodnim forumima, Palestinska uprava (PA) nastavlja promicati državocentričan pristup klimatskim promjenama koji na kraju blokira legitimnu klimatsku i ekološku pravdu u Palestini.

Palestinsko je vodstvo od sporazuma iz Osla 1993. svelo oslobodilačku borbu — koja uključuje borbu za klimatsku i ekološku pravdu — na neuspjeh državotvorni projekt

Pravda je rijetko se obraćao na tim međunarodnim forumima, ostavljajući Palestince na milost i nemilost međunarodnih donatora koji žele upravljati zanimanjem umjesto pritiska na Izrael da to prekine. Normalizacija i depolitizacija izraelskog klimatskog aparthejda karakteriziraju postojeći pristup rješavanju pitanja okoliša u Palestini.

“Izgradnja mira” u Palestini je oblikovao programe koji depolitiziraju klimatska pitanja i ne uspijevaju poremetiti kolonijalizam izraelskih doseljenika. 

Inicijative financirane od strane donatora kao što su EcoPeace i Institut Arava godinama su koristile slogane poput “okolina ne poznaje granice"A"zbližavanje ljudi.” U osnovi, samo ove inicijative služiti zanemarivanju klimatski aparthejd, te promicati klimatske promjene kao još jednu arenu suradnje i dijaloga, a ne radikalne političke promjene. 

Palestinske ekološke organizacije i njihovi saveznici imaju dugo kritiziran ove inicijative za normalizaciju i legitimizaciju izraelske okupacije pod krinkom održivog razvoja i izgradnje povjerenja. Kažu da po depolitiziranje klimatskih promjena, donatorske inicijative promiču ideju da se pitanja okoliša mogu riješiti samo tehnologijom i tržišnim poticajima. 

Međutim, klimatske promjene nisu prirodni fenomen; složen je političkim i ekonomskim odlukama. U slučaju Palestine, učinci klimatskih promjena su pod utjecajem i pogoršana kolonijalizmom i krađu prirodnih resursa.

Voda kriza

Palestinski spremnici vode koje su uništili doseljenici u Hebronu, 2009. (ISM Palestina, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons)

Izrael kontrolira 85 posto vode na Zapadnoj obali. Dok izraelska naselja imaju dovoljno vode da napune bazene, Palestinci imaju bez dovoljno vode, posebno u ljetnim mjesecima.

Umjesto podrške Palestincima u njihovoj borbi da osiguraju svoje prava na vodu, na primjer, Europska unija i drugi međunarodni donatori desetljećima su naglašavali potencijal tehničkih rješenja za povećanje dostupnosti vode i rješavanje “nestašica vode” u Palestini. 

Pod trenutačnim mehanizmima financiranja klimatskih promjena prevladava ovaj štetan diskurs. Na primjer, Green Climate Fund, multilateralni financijski mehanizam UNFCCC-a, trenutno podupire petogodišnji projekt usmjeren na povećanje dostupnosti vode za održivu poljoprivredu u Gazi korištenjem pročišćene otpadne vode.

Ovo je još jedan tehno-popravak koji zanemaruje i normalizira političku stvarnost s kojom se Gaza suočava zbog izraelske paralizirajuće blokade i opsade, što je zauzvrat izolira od ostatka Palestine u pogledu prirodnih resursa i geografskog kontinuiteta. 

Ova praksa također utječe na Arape izvan Zapadne obale i Gaze. Ratificirajući Pariški sporazum, Izrael se obvezao na 25-postotno smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova iz 2005. godine do 2030. godine, a cilj mu je postići taj cilj razvojem projekte zelene energije u okupiranoj Golanskoj visoravni i pustinji Naqab, među ostalim područjima.

Sirijski stanovnici Golana (Jawlanis) suočeni su s prijetnjama svom pristupu zemlji i vodi zbog izraelskog plana za razvoj veliki projekt vjetra na ono što je ostalo od poljoprivrednog zemljišta Jawlanija. A od siječnja, Izrael istjeruje Palestince iz njihovih domova i zemlje u Naqabu u sklopu projekta izravnati dine i posaditi drveće. Ovo zelenaštvo održava depolitizaciju i normalizaciju onoga što je u osnovi izraelsko etničko čišćenje Palestinaca. 

Preporuke 

Solidarnost s palestinskim prosvjednikom na trgu Kassba u Tunisu, 15. svibnja 2021. (Brahim Guedich, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons)

Intifada jedinstva 2021. donijela je nove napore među Palestincima osporiti njihovu prisilnu fragmentaciju. Slično tome, palestinsko okruženje nadilazi geopolitičke granice, pa se klimatske promjene diljem Palestine moraju shvatiti kao inherentna politička stvarnost definirana desetljećima kolonijalizma izraelskih doseljenika i krađe prirodnih resursa. 

Ponovno politiziranje okoliša i izazovni diskursi izgradnje mira i suradnje ključni su koraci u usmjeravanju klimatske pravde unutar palestinske narodne mobilizacije. Učiniti tako: 

  • Donatorska zajednica trebala bi prestati podržavati projekte zelene normalizacije koji ignoriraju političku stvarnost i razlike u moći između Palestinaca i Izraelaca. 
  • Palestinsko vodstvo i donatorska zajednica trebali bi umjesto toga ulagati u zagovaranje palestinskih organizacija civilnog društva koje se temelji na pravdi, kao što su PENGON i Al Haq, koji podižu svijest i mobiliziranje za intersekcijsko ekološka, ​​vodena i klimatska pravda. 
  • Palestinski zagovornici klimatske pravde trebali bi izazvati tehno-menadžerske pristupe međunarodnih foruma poput COP-a i s njim povezanih mehanizama financiranja klimatskih promjena.
  • Lokalni i međunarodni aktivisti za klimatske promjene trebali bi se usredotočiti na rješavanje povijesnih pitanja klimatske i ekološke nepravde u Palestini kako bi se Izrael držao odgovornim za krađu palestinskih prirodnih resursa. 
  • Palestinsko vodstvo i međunarodna zajednica trebali bi podržati mobilizaciju lokalnih, nacionalnih i međunarodnih resursa kako bi izvršili pritisak na Izrael da prizna i obveže se na pridržavanje palestinskih prava na vodu i zemlju.

Muna Dajani je doktorirala na Odsjeku za geografiju i okoliš na London School of Economics (LSE). Njezino istraživanje usmjereno je na dokumentiranje borbi za vodu u poljoprivrednim zajednicama pod doseljeničkim kolonijalizmom. Ona je viša znanstvena suradnica u Lancaster Environment Center (LEC).

Ovaj je članak iz Al-Shabaka

Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.