Globalna vojna potrošnja 2020. narasla je na gotovo 2 bilijuna dolara

Unatoč pandemiji Covid-19, SAD je nastavio prednjačiti u porastu militarizam, računovodstvo za 39 posto svjetskog ukupnog broja.

By Kenny Stancil
Zajednički snovi

Dunatoč pandemiji koronavirusa, svjetska vojna potrošnja porasla je na gotovo 2 trilijuna dolara u 2020., prema analizi koju je u ponedjeljak objavio Stockholmski institut za istraživanje mira.

Globalna vojna potrošnja u 2020. godini — procjenjuje se da je dosegla 1.98 trilijuna dolara — bila je 2.6 posto veća nego 2019. i 9.3 posto veća nego 2011., prema novom SIPRI-jevom izvješću prijaviti (pdf). Porast vojnih proračuna za 2020. primijećen je u Africi (5.1 posto), Europi (4 posto), Americi (3.9 posto), te Aziji i Oceaniji (2.5 posto). Bliski istok bio je jedina regionalna iznimka, gdje je došlo do smanjenja vojne potrošnje od 6.5 posto u 11 zemalja za koje su podaci dostupni.

Diego Lopes da Silva, istraživač SIPRI-ja rekao AFP da je prošlogodišnji rast svjetskih vojnih izdataka, koji se poklopio s padom globalnog bruto domaćeg proizvoda od 4.4 posto, bio neočekivan.

“Zbog pandemije, netko bi pomislio da će se vojni izdaci smanjiti”, rekao je. "Ali moguće je s određenom sigurnošću zaključiti da Covid-19 nije imao značajan utjecaj na globalnu vojnu potrošnju, barem 2020. godine."

S obzirom na to da je vojna potrošnja nastavila eskalirati tijekom gospodarske krize, SIPRI je utvrdio da je "globalni vojni teret", ili vojna potrošnja kao udio u BDP-u, porasla s 2.2 posto na 2.4 posto - najveći godišnji porast od financijske krize 2009. godine.

Značajan postotak globalne vojne potrošnje u 2020. vodio je nekoliko zemalja. Prema SIPRI-jevoj analizi podataka, 62 posto svjetskih vojnih izdataka može se pripisati samo pet zemalja - Sjedinjenim Državama, Kini, Indiji, Rusiji i Velikoj Britaniji.

Kada se zbroju dodaju vojni proračuni Saudijske Arabije, Njemačke, Francuske, Japana i Južne Koreje, ovih 10 zemalja činilo je 1.48 trilijuna dolara, ili 75 posto, ukupnih svjetskih vojnih izdataka prošle godine.

Tko je bio 10 najvećih vojnih potrošača u 2020.?

1) SAD??
2) Kina??
3) Indija??
4) Rusija??
5) UK??
6) Saudijska Arabija??
7) Njemačka??
8) Francuska??
9) Japan??
10) Južna Koreja??

Zajedno su potrošili 1482 milijarde dolara, što čini 75% globalne vojne potrošnje ?? https://t.co/rSIa4kNCH6 pic.twitter.com/Q0mgwXgBtL

- SIPRI (@SIPRIorg) Travnja 26, 2021

S vojnim proračunom od 778 milijardi dolara u 2020., samo su SAD prošle godine bile odgovorne za 39 posto ukupnih svjetskih vojnih izdataka.

Iako su svi ostali najveći potrošači povećali svoje vojne proračune prošle godine - Kina (1.9 posto), Indija (2.1 posto), Rusija (2.5 posto) i UK (2.9 posto) - SAD je nastavio predvoditi val militarizma, trošeći 4.4 posto više u 2020. nego u 2019.

S vojnim proračunom od procijenjenih 778 milijardi dolara, SAD?? ostao je najveći svjetski potrošač u 2020., čineći 39% globalne vojne potrošnje. Američki vojni izdaci u 2020. bili su 4.4% veći nego u 2019.

Kompletna analiza?? https://t.co/vfzjJAc3rR#MILEX #GDAMS pic.twitter.com/DZg51pxggU

- SIPRI (@SIPRIorg) Travnja 26, 2021

Alexandra Marksteiner, istraživačica SIPRI-ja, , rekao je u izjavi da tri uzastopne godine povećane američke vojne potrošnje "odražavaju rastuću zabrinutost zbog percipiranih prijetnji od strane strateških konkurenata kao što su Kina i Rusija, kao i nastojanja Trumpove administracije da ojača ono što je smatrala iscrpljenom američkom vojskom."

SAD troši više na svoju vojsku nego sljedećih 10 zemalja zajedno, premaProjekt Nacionalni prioriteti Instituta za političke studije. Osim toga, vojni izdaci račune više od pola saveznog diskrecijskog proračuna, čak i kao američki glasači podrška preraspodjelu dijela proračuna Pentagona za zdravstvo, obrazovanje, stanovanje i obnovljivu energiju.

Američka vojska upravo je potrošila više na ove glupe Microsoftove slušalice za proširenu stvarnost nego što bi koštalo potpuno iskorijenjivanje beskućništva (20 milijardi dolara). pic.twitter.com/lQZ04ekHut

— Mac (@GoodPoliticGuy) Travnja 25, 2021

SIPRI je u svom izvješću primijetio da dok su "vojni troškovi globalno porasli, neke su zemlje eksplicitno preraspodijelile dio svojih planiranih vojnih troškova za odgovor na pandemiju, poput Čilea i Južne Koreje", što je upravo ono što su američki aktivisti urgencija Predsjednik Joe Biden i Kongres trebaju učiniti.

Unatoč rastu zahtjevi napravili progresivni zakonodavci i aktivisti kako bi preusmjeravanjesredstava Pentagona osiromašenim zajednicama diljem zemlje za promicanje procvata ljudi i okoliša, Biden ranije ovog mjeseca zatražio još veći vojni proračun od prošlogodišnjeg.

Dok je Bijela kuća dobila specifične prijedlozi o tome kako srezati proračun Pentagona i zapravo poboljšati nacionalnu sigurnost, Lopes da Silva je rekao da Bidenova administracija "nije dala nikakve naznake da će smanjiti vojnu potrošnju".

Kao Carley Towne, suvoditeljica antiratne grupe CodePink i koordinatorica kampanje Defund the Pentagon, Naglasio prošlog mjeseca, “Rezanje proračuna Pentagona i ponovno ulaganje u potrebe naših zajednica nije samo moralno neophodno, već je i hitno ako se želimo pozabaviti najvećom prijetnjom s kojom se suočava naš planet: klimatskim promjenama.”

"Pentagon je najveći pojedinačni potrošač nafte na svijetu i jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova", dodao je Towne. "Ako ćemo budućnost našeg planeta shvatiti ozbiljno, moramo sada smanjiti proračun Pentagona."

Ovaj je članak iz Zajednički snovi.

Podržite naše
Proljetna akcija prikupljanja sredstava!