Revizija rokova za glasovanje u odsutnosti na izborima u SAD-u 2020

Rezultati pružaju pogled na kontroverzu koja je oštro podijelila Vrhovni sud, piše Richard Pildes. 

By Richard pildes
Razgovor 

OJedno od najosporavanijih pitanja politike glasanja na izborima 2020., kako na sudovima tako iu političkoj areni, bilo je rok za vraćanje glasačkih listića u odsustvu.

Ulaskom na izbore, politika u većini država bila je da glasački listići moraju biti primljene do izborne noći da bi bile valjane. Tužbe kojima se traži produljenje ovih rokova su doneseni širom zemlje iz dva razloga: Prvo, zbog pandemije, izbori bi na jesen bili masovni porast glasačkih listića u odsutnosti; i drugo, bilo ih je zabrinutost oko kompetentnosti i integriteta američke poštanske službe, osobito nakon što je predsjednik Trump imenovao velikog donatora GOP-a za novog generalnog direktora pošte.

Pitanje je proizvelo Najkontroverznija odluka Vrhovnog suda tijekom općih izbora, što je saveznim sudovima zabranilo produljenje rokova za primanje glasačkih listića u državnim izbornim zakonima. Sada kada su podaci dostupni, revizija nakon izbora daje uvid u to kakvi su se stvarni učinci ovih rokova pokazali.

Možda iznenađujuće, broj glasačkih listića koji su pristigli prekasno da bi bili valjani bio je iznimno mali, bez obzira na rok koji su države koristile ili koliko se taj rok pomicao naprijed-natrag u mjesecima prije izbora. Brojke nisu bile ni blizu broju glasova koji bi mogli promijeniti ishod bilo koje značajnije utrke.

Promjena rokova u Wisconsinu

Uzeti Wisconsin međutim Minnesota, dvije važne države koje su bile mjesto dva velika sudska spora oko ovih pitanja. U oba slučaja, moglo bi se predvidjeti da će birači biti najviše zbunjeni oko roka za vraćanje glasačkih listića u odsutnosti, jer su se ti rokovi stalno mijenjali.

U Wisconsinu je državni zakon zahtijevao vraćanje listića za glasovanje u odsutnosti do izborne noći. Savezni okružni sud naredio taj rok produžen za šest dana. Ali Vrhovni sud, u 5-3 odluka, blokirao je nalog okružnog suda i zahtijevao da se poštuje rok u izbornom zakonu države.

Sutkinja Vrhovnog suda Elena Kagan upozorila je u neslaganju slučaja glasovanja u odsutnosti iz Wisconsina da će "deseci tisuća stanovnika Wisconsina, bez njihove krivnje," biti lišeni prava glasa odlukom suda.
(Chip Somodevilla/Getty Images)

Pisanje za trojicu disidenata, Sutkinja Elena Kagan pozvala se na predviđanje okružnog suda da će čak 100,000 birača izgubiti pravo glasa, bez svoje krivnje, kao rezultat odluke većine da se mora poštovati normalni državnopravni rok. Komentatori su ovo nazvali "katastrofalnom presudom" koja bi "vjerojatno lišila prava glasa desetke tisuća" glasača u ovoj ključnoj državi.

Postizborna revizija sada daje pogled na ovu kontroverzu koja je oštro podijelila sud. U konačnici, samo 1,045 glasova u odsutnosti odbijeni su u Wisconsinu jer nisu ispunili rok za izbornu noć. To iznosi 0.05 posto glasačkih listića 1,969,274 važećih glasova u odsutnosti, odnosno 0.03 posto ukupnih glasova u Wisconsinu.

Ako ovo izrazimo stranačkim terminima i pretpostavimo da je Biden pobijedio otprilike 70 posto glasova u odsutnosti diljem zemlje, to znači da bi dodao još 418 glasova svojoj margini pobjede da su ovi listići koji su pristigli kasno bili valjani.

Promjena rokova u Minnesoti

Borba oko rokova glasanja u Minnesoti bila je još zamršenija. Ako su birači igdje bili zbunjeni u vezi s ovim rokovima, s mnogo glasačkih listića koji su pristigli prekasno kao rezultat, moglo se očekivati ​​da će to biti ovdje.

Državni zakon zahtijeva da valjani glasački listići budu vraćeni do izborne noći, ali kao rezultat parnice koja je osporavala taj rok, državni tajnik složio se početkom kolovoza da će glasački listići biti valjani ako su primljeni do sedam dana kasnije.

Ali samo pet dana prije izbora, savezni sud povukao je tepih ispod glasača Minnesote. 29. listopada presudio je da je državni tajnik Minnesote prekršio savezni ustav i nije imao ovlasti produžiti rok. Prvotni rok izborne noći tako je ponovno stupio na snagu u zadnji čas.

Ipak ispada da samo 802 glasačkih listića, od 1,929,945 prijavljenih odsutnih (0.04 posto), odbijeni su zbog prekasnog dolaska.

Iako su tužitelji za pravo glasa izgubili svoje bitke blizu dana izbora iu Wisconsinu iu Minnesoti, s pomicanjem rokova naprijed-natrag, samo je mali broj glasačkih listića stigao prekasno.

Gdje se rokovi nisu mijenjali

Što se dogodilo u državama koje su imale dosljednu politiku tijekom čitavog razdoblja prije izbora koja je zahtijevala vraćanje glasačkih listića do izborne noći?

Među državama na bojnom polju, Michigan daje primjer. Nakon izbornog dana stiglo je samo 3,328 glasačkih listića, prekasno za prebrojavanje, što je bilo 0.09 posto od ukupno izašlih glasova.

Konačno, Pennsylvania međutim Sjeverna Karolina bile su dvije države u kojima je parnica uspjela donijeti odluke koje su poništile državni izborni zakon i pomaknule rokove za primanje glasačkih listića – u Pennsylvaniji za tri dana, u Sjevernoj Karolini za šest dana.

Ove su odluke izazvale intenzivnu političku vatru u nekim krugovima, posebice u vezi s Pennsylvanijom. Trodnevno produljenje roka od strane Vrhovnog suda Pennsylvanije postalo primarno opravdanje da su neki republikanski senatori i Predstavnici ponuđen 6. siječnja zbog prigovora na prebrojavanje glasova Državnog izbornog kolegija.

Koliko je birača iskoristilo ove produžene rokove? U Sjevernoj Karolini, prema informacijama koje mi je dao Državni odbor za izbore, 2,484 glasačka listića pristigla su tijekom dodatnih šest dana nakon dana izbora koji je dodan dekretom o sudskoj suglasnosti. To iznosi 0.04 posto od ukupnog broja važećih glasova u državi.

U Pennsylvaniji je pristiglo oko 10,000 glasačkih listića tijekom produljenog roka, izvan 2,637,065 važećih glasačkih listića u odsutnosti. To je 0.14 posto od ukupno danih glasova tamo. Tih 10,000 glasačkih listića nije uračunato u ukupno ovjereno glasovanje države, ali da jesu, Biden bi vjerojatno dodao oko 5,000 glasova svojoj margini pobjede, s obzirom na to da je osvojio oko 75 posto glasova države u odsutnosti.

Ovo, naravno, nisu brojevi glasačkih listića koji bi kasnili da su sudovi odbili produljiti rok u ove dvije države. Oni pokazuju maksimalan broj koji je stigao nakon dana izbora kada su birači imali puno pravo vratiti svoje glasačke listiće ovako kasno. Unatoč tome, ti su brojevi još uvijek daleko niži od 100,000 koliko se predviđalo u Wisconsinu.

Ali da su zakonski rokovi ostali na snazi ​​u Pennsylvaniji i Sjevernoj Karolini, nema razloga misliti da bi broj kasno odsutnih bio puno drugačiji od onih u sličnim swing državama poput Michigana, gdje su zakonski rokovi ostali fiksni, a 0.09 posto glasačkih listića stigao prekasno.

Visoko angažirani birači

Mali broj glasačkih listića u odsutnosti koji su pristigli nakon zakonskih rokova dogodio se unatoč a masivni val u glasovanju u odsutnosti u gotovo svim državama. Što to objašnjava?

Birači su bili vrlo angažirani, kao pokazala je stopa izlaznosti. Posebno su bili usklađeni s rizikom kašnjenja pošte jer su vidjeli da se ovaj problem pojavljuje na predizborima. Tijekom tjedana prije izbora birači su stalno vraćali glasačke listiće u odsutnosti više stope nego na prethodnim izborima.

Komunikacijski napori Bidenove kampanje i državne demokratske stranke stranke, čiji je glasači su dali većinu tih glasova u odsutnosti, donio je poruku o ovim državnim rokovima. Izborni dužnosnici obavili su dobar posao priopćavanja ovih rokova biračima. U nekim državama, kutije koje su dopuštale vraćanje glasačkih listića u odsutnosti bez korištenja pošte moglo pomoći u smanjenju broja kasno pristiglih glasačkih listića, iako nemamo nikakvu empirijsku analizu o tome.

U visoko mobiliziranom biračkom tijelu pokazalo se da određeni rokovi za vraćanje glasačkih listića, i jesu li se pomaknuli čak i kasno tijekom dana, nisu doveli do toga da veliki broj glasačkih listića pristigne prekasno.

To je priznanje biračima, izbornim dužnosnicima, osnovnim grupama - i kampanjama.

Richard pildes je profesor ustavnog prava, New York University

Ovaj je članak ponovo objavljen Razgovor pod licencom Creative Commons. Čitati originalni članak.

Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.