POGLEDAJTE: Glavni tajnik UN-a o 'Stanju planeta'

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres govori o "Stanju planeta" na Sveučilištu Columbia u New Yorku.

Tekst adrese je ispod. 

GLAVNI TAJNIK
-
ADRESA NA SVEUČILIŠTU COLUMBIA:
“STANJE PLANETE”

2 prosinca 2020

predsjednik Bollinger,
Dragi prijatelji,

Zahvaljujem Sveučilištu Columbia što je domaćin ovog skupa — i pozdravljam one koji se pridružuju online diljem svijeta.

Na ovaj neobičan način upoznajemo se na ulasku u posljednji mjesec ove najneobičnije godine.

Suočavamo se s razornom pandemijom, novim vrhuncima globalnog zagrijavanja, novim padovima ekološke degradacije i novim zastojima u našem radu prema globalnim ciljevima za pravedniji, uključiviji i održiviji razvoj.

Jednostavno rečeno, stanje planeta je pokvareno.

Dragi prijatelji,

Čovječanstvo vodi rat protiv prirode.

Ovo je samoubojstvo.

Priroda uvijek uzvraća udarac — i to već čini sve većom snagom i bijesom.

Bioraznolikost se urušava. Milijun vrsta je u opasnosti od izumiranja.

Ekosustavi nestaju pred našim očima.

Pustinje se šire.

Močvare se gube.

Svake godine izgubimo 10 milijuna hektara šuma.

Oceani su pretjerano izlovljeni — i zagušeni plastičnim otpadom. Ugljični dioksid koji apsorbiraju zakiseljuje mora.

Koraljni grebeni su izbijeljeni i umiru.

Onečišćenje zraka i vode ubija 9 milijuna ljudi godišnje – više od šest puta više od trenutačnog broja žrtava pandemije.

A kako ljudi i stoka sve više zadiru u životinjska staništa i ometaju divlje prostore, mogli bismo vidjeti više virusa i drugih uzročnika bolesti koji prelaze sa životinja na ljude.

Ne zaboravimo da su 75 posto novih i novih zaraznih bolesti ljudi zoonoze.

Danas, dva nova autoritativna izvješća Svjetske meteorološke organizacije i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš govore o tome koliko smo blizu klimatske katastrofe.

2020. je na putu da bude jedna od tri najtoplije zabilježene godine na globalnoj razini – čak i uz učinak hlađenja ovogodišnje La Nine.

Prošlo desetljeće bilo je najtoplije u povijesti čovječanstva.

Toplina oceana je na rekordnoj razini.

Ove je godine više od 80 posto svjetskih oceana doživjelo morski toplinski val.

Na Arktiku je 2020. bila iznimno topla, s temperaturama više od 3 stupnja Celzijusa iznad prosjeka – i više od 5 stupnjeva u sjevernom Sibiru.

Arktički morski led u listopadu bio je najniži zabilježen - a sada je ponovno smrzavanje bilo najsporije zabilježeno.

Grenlandski led nastavio je svoj dugogodišnji pad, gubeći u prosjeku 278 gigatona godišnje.

Vječni led se topi i oslobađa metan, snažan staklenički plin.

Apokaliptični požari i poplave, cikloni i uragani sve su više nova normala.

U sezoni uragana u sjevernom Atlantiku zabilježeno je 30 oluja, više nego dvostruko više od dugoročnog prosjeka i rušenje rekorda za cijelu sezonu.

Središnja Amerika još uvijek se muči s dva uragana, koja su dio najintenzivnijeg razdoblja za takve oluje u posljednjih nekoliko godina.

Prošle godine takve katastrofe koštale su svijet 150 milijardi dolara.

Zaustave zbog COVID-19 privremeno su smanjile emisije i zagađenje.

Ali razine ugljičnog dioksida još uvijek su rekordno visoke - i rastu.

U 2019. razina ugljičnog dioksida dosegnula je 148 posto predindustrijske razine.

U 2020. uzlazni trend nastavljen je unatoč pandemiji.

Metan je skočio još više - na 260 posto.

Dušikov oksid, snažan staklenički plin koji također šteti ozonskom omotaču, eskalirao je za 123 posto.

U međuvremenu, klimatske politike tek trebaju odgovoriti izazovu.

Emisije su danas 62 posto veće nego kada su međunarodni klimatski pregovori započeli 1990. godine.

Svaki deseti dio stupnja zagrijavanja je važan.

Danas smo na zagrijavanju od 1.2 stupnja i već svjedočimo klimatskim ekstremima bez presedana i volatilnosti u svakoj regiji i na svakom kontinentu.

Idemo prema velikom porastu temperature od 3 do 5 stupnjeva Celzijusa u ovom stoljeću.

Znanost je kristalno jasna: ograničiti porast temperature na 1.5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina, svijet treba smanjiti proizvodnju fosilnih goriva za otprilike 6 posto svake godine od sada do 2030.

Umjesto toga, svijet ide u suprotnom smjeru - planira godišnji porast od 2 posto.

Posljedice napada na naš planet ometaju naše napore da uklonimo siromaštvo i ugrožavaju sigurnost hrane.

I to još više otežava naš rad za mir, budući da poremećaji potiču nestabilnost, raseljavanje i sukobe.

Nije slučajnost da je sedamdeset posto klimatski najosjetljivijih zemalja također među politički i ekonomski najkrhkijim.

Nije slučajnost da je od 15 zemalja najosjetljivijih na klimatske rizike, osam domaćin mirovnih ili posebnih političkih misija Ujedinjenih naroda.

Kao i uvijek, utjecaji najviše padaju na najranjivije ljude u svijetu.

Najviše pate oni koji su najmanje učinili da izazovu problem.

Čak iu razvijenom svijetu, marginalizirani su prve žrtve katastrofa, a zadnji se oporavljaju.

Dragi prijatelji,

Budimo jasni: ljudske aktivnosti su korijen našeg pada prema kaosu.

Ali to znači da ljudsko djelovanje može pomoći u njegovom rješavanju.

Uspostavljanje mira s prirodom ključna je zadaća 21^st stoljeća. To mora biti glavni, glavni prioritet za sve, posvuda.

U tom kontekstu, oporavak od pandemije je prilika.

Možemo vidjeti zrake nade u obliku cjepiva.

Ali nema cjepiva za planet.

Priroda treba pomoć.

U nadvladavanju pandemije također možemo spriječiti klimatsku kataklizmu i obnoviti naš planet.

Ovo je epski test politike. Ali u konačnici ovo je moralni test.

Trilijuni dolara potrebni za oporavak od COVID-a novac je koji posuđujemo od budućih generacija. Svaki novčić.

Ne možemo koristiti te resurse da zaključamo politike koje ih opterećuju brdom dugova na slomljenom planetu.

Vrijeme je da pritisnete "zeleni prekidač". Imamo priliku ne samo resetirati svjetsko gospodarstvo, već ga transformirati.

Održivo gospodarstvo potaknuto obnovljivom energijom stvorit će nova radna mjesta, čišću infrastrukturu i otpornu budućnost.

Uključiv svijet pomoći će osigurati da ljudi mogu uživati ​​u boljem zdravlju i punom poštovanju svojih ljudskih prava te živjeti dostojanstveno na zdravom planetu.

Oporavak od COVID-a i popravak našeg planeta mogu biti dvije strane istog novčića.

Dragi prijatelji,

Dopustite mi da počnem s klimatskim izvanrednim situacijama. Suočavamo se s tri imperativa u rješavanju klimatske krize:

Prvo, moramo postići globalnu ugljičnu neutralnost u sljedeća tri desetljeća.

Drugo, moramo uskladiti globalne financije iza Pariškog sporazuma, svjetskog nacrta za klimatske akcije.

Treće, moramo postići napredak u prilagodbi kako bismo zaštitili svijet – a posebno najranjivije ljude i zemlje – od klimatskih utjecaja.

Dopustite da uzmem ove redom.

Prvo, ugljična neutralnost – neto nula emisija.

Posljednjih tjedana vidjeli smo važne pozitivne pomake.

Europska unija obvezala se postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. – i očekujem da će odlučiti smanjiti svoje emisije na najmanje 55 posto ispod razine iz 1990. do 2030.

Japan, Republika Koreja i više od 110 zemalja obvezalo se na ugljičnu neutralnost do 2050. godine.

Buduća administracija Sjedinjenih Država najavila je isti cilj.

Kina se obvezala da će to postići prije 2060.

To znači da će početkom sljedeće godine zemlje koje predstavljaju više od 65 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i više od 70 posto svjetskog gospodarstva preuzeti ambiciozne obveze u pogledu ugljične neutralnosti.

Ovaj zamah moramo pretvoriti u pokret.

Središnji cilj Ujedinjenih naroda za 2021. je izgraditi istinsku globalnu koaliciju za ugljičnu neutralnost.

Čvrsto vjerujem da 2021. može biti nova prijestupna godina — godina kvantnog skoka prema ugljičnoj neutralnosti.

Svaka država, grad, financijska institucija i tvrtka trebaju usvojiti planove za prijelaz na neto nulte emisije do 2050. — i sada poduzeti odlučne korake kako bi se postavili na pravi put prema ostvarenju ove vizije, što znači smanjenje globalnih emisija za 45 posto do 2030. u usporedbi s razine iz 2010.

Svaki pojedinac također mora učiniti svoj dio — kao potrošač, kao proizvođač, kao investitor.

Tehnologija je na našoj strani.

Dobra ekonomska analiza naš je saveznik.

Više od polovice elektrana na ugljen koje danas rade koštaju više od izgradnje novih obnovljivih izvora energije.

Posao s ugljenom odlazi u dim.

Međunarodna organizacija rada procjenjuje da će, unatoč neizbježnom gubitku radnih mjesta, prijelaz na čistu energiju rezultirati neto otvaranjem 18 milijuna radnih mjesta do 2030. godine.

Ali pravedna tranzicija je apsolutno kritična.

Moramo prepoznati ljudsku cijenu promjene energije.

Socijalna zaštita, privremeni temeljni dohodak, prekvalifikacija i usavršavanje mogu pomoći u podršci radnicima i olakšati promjene uzrokovane dekarbonizacijom.

Dragi prijatelji,

Obnovljivi izvori energije sada su prvi izbor ne samo za okoliš, već i za gospodarstvo.

Ali ima zabrinjavajućih znakova.

Neke su zemlje iskoristile krizu za smanjenje zaštite okoliša.

Drugi šire iskorištavanje prirodnih resursa i povlače se od klimatskih ambicija.

Članice G20 u svojim paketima spašavanja troše 50 posto više na sektore povezane s proizvodnjom i potrošnjom fosilnih goriva nego na energiju s niskom razinom ugljika.

Osim najava, svi moraju proći test vjerodostojnosti.

Uzmimo primjer otpreme.

Da je pomorski sektor država, bila bi šesta najveća svjetska emisija stakleničkih plinova.

Na prošlogodišnjem Climate Action Summitu, pokrenuli smo koaliciju Getting to Zero Shipping Coalition kako bismo potaknuli brodove za duboko more s nultim emisijama do 2030. godine.

Ipak, trenutna politika nije u skladu s tim obećanjima.

Moramo vidjeti provedive regulatorne i fiskalne korake kako bi brodarska industrija mogla ispuniti svoje obveze.

U suprotnom, brod s neto nulom će otploviti.

Potpuno isto vrijedi i za zrakoplovstvo.

Dragi prijatelji,

Pariške potpisnice obvezuju se dostaviti svoje revidirane nacionalno određene doprinose sa svojim ciljevima smanjenja emisija do 2030. godine.

Za deset dana, zajedno s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, sazivam Sastanak na vrhu o klimatskim ambicijama kako bismo obilježili petu godišnjicu Pariškog sporazuma.

Za manje od godinu dana svi ćemo se sastati u Glasgowu na COP26.

Ovi su trenuci prilike za nacije da detaljno razmotre kako će graditi naprijed i graditi bolje, priznajući zajedničke, ali različite odgovornosti u svjetlu nacionalnih okolnosti – jedno od glavnih načela koja podupiru sve naše napore u suočavanju s klimatskim izazovom.

Drugo, dopustite mi da se sada osvrnem na ključno pitanje financija.

Obveze neto nultih emisija šalju jasan signal ulagačima, tržištima i ministrima financija.

Ali treba ići dalje.

Trebamo sve vlade da ova obećanja pretoče u politike, planove i ciljeve s određenim vremenskim rokovima. To će pružiti sigurnost i povjerenje tvrtkama i financijskom sektoru da ulažu za neto nulu.

Vrijeme je:

Staviti cijenu na ugljik.

Postupno ukinuti financiranje fosilnih goriva i ukinuti subvencije za fosilna goriva.

Prestati graditi nove elektrane na ugljen — i zaustaviti financiranje energije na ugljen u zemlji i inozemstvu.

Prebaciti porezni teret s prihoda na ugljik i s poreznih obveznika na onečišćivače.

Integrirati cilj ugljične neutralnosti u sve ekonomske i fiskalne politike i odluke.

I učiniti obveznim objavljivanje financijskih rizika povezanih s klimom.

Sredstva bi trebala teći u programe zelenog gospodarstva, otpornosti, prilagodbe i pravedne tranzicije.

Moramo uskladiti sve javne i privatne financijske tokove iza Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja.

Multilateralne, regionalne i nacionalne razvojne institucije te privatne banke moraju se posvetiti usklađivanju svojih zajmova s ​​globalnim ciljem nulte neto vrijednosti.

Pozivam sve vlasnike i upravitelje imovine da dekarboniziraju svoje portfelje i da se pridruže ključnim inicijativama i partnerstvima koje su pokrenuli Ujedinjeni narodi, uključujući Global Investors for Sustainable Development Alliance i Net-Zero Asset Owners Alliance.

Tvrtke moraju prilagoditi svoje poslovne modele – a investitori trebaju od tvrtki zahtijevati informacije o otpornosti tih modela.

Svjetski mirovinski fondovi upravljaju imovinom vrijednom 32 trilijuna dolara, stavljajući ih u jedinstvenu poziciju da pomaknu iglu. Još su daleko od toga.

Apeliram na razvijene zemlje da ispune svoje dugogodišnje obećanje da će osigurati 100 milijardi dolara godišnje za podršku zemljama u razvoju u postizanju zajedničkih klimatskih ciljeva.

Još nismo tamo.

Ovo je pitanje pravičnosti, pravednosti, solidarnosti i prosvijećenog osobnog interesa.

I tražim od svih zemalja da postignu kompromis o članku 6. Pariškog sporazuma, dok se pripremaju za COP26, kako bismo dobili jasna, poštena i ekološki prihvatljiva pravila koja su tržišta ugljika potrebna za potpuno funkcioniranje.

Također pozdravljam rad radne skupine pokrenute u rujnu, s članovima koji predstavljaju 20 sektora i 6 kontinenata, za razvoj nacrta za velika privatna tržišta kompenzacije ugljika

Treće, potreban nam je napredak u prilagodbi i otpornosti.

Nalazimo se u utrci s vremenom kako bismo se prilagodili klimi koja se brzo mijenja.

Prilagodba ne smije biti zaboravljena komponenta klimatskih mjera.

Do sada prilagodba predstavlja samo 20 posto financiranja klimatskih promjena, dosežući prosječno samo 30 milijardi dolara u 2017. i 2018. godini.

To ometa naš osnovni rad na smanjenju rizika od katastrofa.

Također nije pametno.

Globalna komisija za prilagodbu otkrila je da svaki 1 dolar uložen u mjere prilagodbe može donijeti gotovo 4 dolara koristi.

Imamo i moralni imperativ i jasan ekonomski razlog za potporu zemljama u razvoju da se prilagode i izgrade otpornost na sadašnje i buduće klimatske utjecaje.

Prije COP 26, svi donatori i multilateralne razvojne banke trebali bi se obvezati povećati udio financiranja prilagodbe i otpornosti na najmanje 50 posto svoje potpore financiranja klimatskih promjena.

Sustavi ranog upozoravanja, infrastruktura otporna na klimu, poboljšana poljoprivreda na suhom, zaštita mangrova i drugi koraci mogu svijetu dati dvostruku dividendu: izbjegavanje budućih gubitaka i stvaranje ekonomske dobiti i drugih koristi.

Moramo prijeći na široku, preventivnu i sustavnu podršku prilagodbi.

To je osobito hitno za male otočne države u razvoju, koje su suočene s egzistencijalnom prijetnjom.

Utrka za otpornošću jednako je važna kao i utrka za neto nulom.

Dragi prijatelji,

Upamtimo: klimatske akcije ne mogu se odvojiti od šire planetarne slike. Sve je međusobno povezano - globalno dobro i globalno blagostanje.

To znači da moramo djelovati šire, holističkije, na mnogim frontama, kako bismo osigurali zdravlje našeg planeta o kojem ovisi sav život

Priroda nas hrani, oblači, gasi žeđ, stvara kisik, oblikuje našu kulturu i vjeru i kuje naš identitet.

2020. trebala je biti "super godina" za prirodu. Pandemija je imala druge planove za nas.

Sada moramo iskoristiti 2021. za rješavanje naše planetarne opasnosti.

Sljedeće godine zemlje će se sastati u Kunmingu kako bi iskovale a okvir bioraznolikosti nakon 2020 zaustaviti krizu izumiranja i dovesti svijet na put prema životu u skladu s prirodom.

Svijet nije ispunio niti jedan od globalnih ciljeva bioraznolikosti postavljenih za 2020. I zato trebamo više ambicija i veću predanost kako bismo ostvarili mjerljive ciljeve i načine provedbe, posebice mehanizme financiranja i praćenja.

To znači:

• Više i veća područja očuvanja kojima se učinkovito upravlja, tako da se naš napad na vrste i ekosustave može zaustaviti;

• Poljoprivreda i ribarstvo pozitivno na bioraznolikost, smanjujući naše prekomjerno iskorištavanje i uništavanje prirodnog svijeta,

• Postupno ukidanje negativnih subvencija — subvencija koje uništavaju zdrava tla, zagađuju naše vodene putove i dovode nas do toga da su oceani za ribe prazni.

• Prijelaz s neodrživog i po prirodu negativnog rudarenja ekstraktivnih resursa na šire održive obrasce potrošnje

Bioraznolikost nisu samo slatke i karizmatične divlje životinje; to je živa mreža života koja diše.

Također će 2021. godine zemlje održati Oceanska konferencija zaštititi i unaprijediti zdravlje svjetskih morskih okoliša.

Prekomjerni ribolov mora prestati; onečišćenje kemijskim i krutim otpadom – posebno plastikom – mora se drastično smanjiti; morske rezerve moraju se značajno povećati; a obalna područja trebaju veću zaštitu.

Plava ekonomija nudi izniman potencijal. Roba i usluge iz oceana već generiraju 2.5 trilijuna dolara svake godine i pridonose više od 31 milijuna izravnih poslova s ​​punim radnim vremenom – barem do izbijanja pandemije.

Potrebna nam je hitna akcija na globalnoj razini kako bismo iskoristili te prednosti i zaštitili svjetska mora i oceane od brojnih pritisaka s kojima su suočeni.

Sljedeće godine globalna konferencija o održivom prometu u Pekingu mora ojačati ovaj vitalni sektor dok se bavi njegovim negativnim utjecajem na okoliš.

Korištenje električnih romobila ističe Summit o prehrambenim sustavima mora težiti transformaciji globalne proizvodnje i potrošnje hrane. Prehrambeni sustavi jedan su od glavnih razloga zašto ne uspijevamo ostati unutar ekoloških granica našeg planeta.

Početkom 2021. lansirat ćemo Desetljeće UN-a o obnovi ekosustava usmjerena na sprječavanje, zaustavljanje i poništavanje degradacije šuma, zemljišta i drugih ekosustava diljem svijeta. Desetljeće je poklič za okupljanje svih koji se žele uhvatiti u koštac s dvostrukom krizom gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena praktičnim i praktičnim djelovanjem.

Korištenje električnih romobila ističe Međunarodna konferencija o upravljanju kemikalijama uspostavit će okvir za kemikalije i otpad za razdoblje nakon 2020. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pravilno upravljanje kemikalijama moglo bi spriječiti najmanje 1.6 milijuna smrti godišnje.

2021. također će biti ključna za napredovanje Novi Urban Agenda. Svjetski gradovi temeljne su linije fronta održivog razvoja – osjetljivi na katastrofe, a opet nositelji inovacija i dinamike. Ne zaboravimo da više od 50 posto čovječanstva već živi u gradovima – a taj će broj iznositi 68 posto 2050. godine.

Sljedeća godina, ukratko, daje nam obilje prilika da zaustavimo pljačku i započnemo liječenje

Jedan od naših najboljih saveznika je sama priroda.

Drastično smanjenje deforestacije i sustavna obnova šuma i drugih ekosustava najveća je pojedinačna prirodna prilika za ublažavanje klime.

Doista, rješenja temeljena na prirodi mogla bi osigurati jednu trećinu neto smanjenja emisija stakleničkih plinova potrebnih za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma.

Svjetski ekonomski forum procijenio je da bi poslovne prilike diljem prirode mogle stvoriti 191 milijun radnih mjesta do 2030. godine.

Samo Veliki zeleni zid u Africi otvorio je 335,000 radnih mjesta.

Autohtono znanje, destilirano tijekom tisućljeća bliskog i izravnog kontakta s prirodom, može pomoći da se pokaže put.

Autohtoni narodi čine manje od 6 posto svjetske populacije, a ipak su upravitelji 80 posto svjetske bioraznolikosti na kopnu.

Već znamo da priroda kojom upravljaju autohtoni narodi propada manje brzo nego drugdje.

Budući da autohtoni narodi žive na zemlji koja je među najosjetljivijima na klimatske promjene i degradaciju okoliša, vrijeme je da se posluša njihov glas, nagradi njihovo znanje i poštuju njihova prava.

Prepoznajmo i središnju ulogu žena.

Utjecaj klimatskih promjena i degradacije okoliša najviše pada na žene. Oni su 80 posto raseljenih zbog klimatskih promjena.

Ali žene su također okosnica poljoprivrede i ključni upravitelji prirodnih resursa. Oni su među vodećim svjetskim braniteljima ljudskih prava u zaštiti okoliša.

A zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima izravno je povezana s potpisivanjem sporazuma o klimatskim mjerama.

Dok čovječanstvo osmišljava strategije za upravljanje prirodnim resursima, očuvanje okoliša i izgradnju zelene ekonomije, potrebno nam je više žena koje donose odluke za stolom.

Dragi prijatelji,

Detaljno sam opisao hitan slučaj, ali vidim i nadu.

Vidim povijest napretka koji pokazuje što se može učiniti - od spašavanja ozonskog omotača do smanjenja stopa izumiranja do širenja zaštićenih područja.

Mnogi gradovi postaju zeleniji.

Kružno gospodarstvo smanjuje otpad.

Zakoni o zaštiti okoliša imaju sve veći doseg.

Najmanje 155 država članica Ujedinjenih naroda sada zakonski priznaje zdrav okoliš kao osnovno ljudsko pravo.

A baza znanja je veća nego ikad.
Bilo mi je drago saznati da je Sveučilište Columbia pokrenulo Klimatsku školu, prvu novu školu ovdje u četvrt stoljeća. Ovo je prekrasna demonstracija učenosti i vodstva.

Drago mi je znati da je toliko mnogo članova Sustainable Development Solutions Network danas s nama kao posebni gosti – predsjednici sveučilišta, rektori, dekani, fakulteti i drugi znanstvenici.

Inicijativa Ujedinjenih naroda Academic Impact surađuje s institucijama visokog obrazovanja diljem svijeta. Doprinosi sveučilišta ključni su za naš uspjeh.

Dragi prijatelji,

Novi svijet poprima oblik.

Sve više i više ljudi prepoznaje granice konvencionalnih mjerila kao što je bruto domaći proizvod, u kojem se aktivnosti koje štete okolišu mogu smatrati ekonomskim pozitivnim.

Način razmišljanja se mijenja.

Sve više i više ljudi shvaća potrebu za vlastitim svakodnevnim odabirom kako bi smanjili svoj ugljični otisak i poštovali planetarne granice.

I vidimo nadahnjujuće valove društvene mobilizacije mladih ljudi.
Od prosvjeda na ulicama do zagovaranja na internetu...

Od obrazovanja u učionici do angažmana u zajednici…

Od glasačkih kabina do radnih mjesta…

Mladi tjeraju starije da čine ono što je ispravno.

Ovo je trenutak istine za ljude i planetu.

COVID i klima doveli su nas do praga.

Ne možemo se vratiti na staru normalu nejednakosti, nepravde i bezobzirne dominacije nad Zemljom.

Umjesto toga, moramo ići prema sigurnijem, održivijem i pravednijem putu.

Imamo nacrt: Agendu 2030., ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Vrata su otvorena; rješenja su tu.

Sada je vrijeme za transformaciju odnosa čovječanstva s prirodnim svijetom – i međusobno.

I to moramo učiniti zajedno.

Solidarnost je humanost. Solidarnost je opstanak.

To je lekcija 2020.

Sa svijetom u nejedinstvu i neredu koji pokušava obuzdati pandemiju, naučimo lekciju i promijenimo kurs za ključno razdoblje koje je pred nama.

Hvala Vam.

***
Za više informacija pogledajte https://www.un.org/en/climatechange/un-secretary-general-speaks-state-planet