COVID-19: Afrika bi se trebala usredotočiti na utajivače poreza, a ne na plaćanje duga

Financijski odgovor na pandemiju leži na digitalnim divovima, prvacima utaje poreza, piše Léonce Ndikumana. On također preporučuje povećanje poreza tvrtkama koje imaju koristi od virusa, kao što su farmaceutski sektor.

By Léonce Ndikumana

Inter Press služba

Africa je jednom mislila da je izbjegla najgore. No čini se da je pandemija koronavirusa uhvatila korak s kontinentom, iako je broj smrtnih slučajeva i dalje vrlo ograničen u usporedbi s drugim regijama. Puno je hipoteza o razlozima ove otpornosti i o njenoj održivosti, ali jedno je sigurno: na gospodarskom planu Afrika je već žrtva pandemije.

Uz zastoj aktivnosti zbog obuzdavanja, kolapsa turizma, pad doznaka migranata i pad potražnje za sirovinama, rast, koji se već bori da zadovolji zahtjeve mladog i sve globalnijeg stanovništva, pada u cijeloj regiji. Subsaharska Afrika će, primjerice, doživjeti svoju prvu recesiju u 25 godina.

Od 49 milijuna ljudi koji bi mogli pasti ispod granice ekstremnog siromaštva zbog pandemije, gotovo polovica (23 milijuna) vjerojatno će biti u podsaharskoj Africi. Recesija će prekinuti i širenje srednje klase – koji se u posljednja tri desetljeća utrostručio – poznat po traženju boljih poslova, boljeg obrazovanja i demokratskih reformi. A mladost je ta koja će platiti najveću cijenu: dok 95 posto radnika u dobi od 15 do 24 godine je u neformalnom sektoru, one su prve na udaru poremećaja gospodarske aktivnosti, što bi, prema Afričkoj uniji, moglo dovesti do nestanka 20 milijuna radnih mjesta.

Štednja nije opcija

Zabrinuti zbog vanjskog duga i bijeg kapitala, vlade su prestravljene povećanjem svoje potrošnje u velikim iznosima kako bi podržale gospodarstvo. Što se tiče međunarodne solidarnosti, ona je i dalje vrlo skromna. Međutim, budimo jasni: za Afriku, kao i za ostatak svijeta, štednja nije opcija.

Jedan od pozitivnih aspekata ove užasne pandemije je to što je sve podsjetila da su javne usluge dragocjene. Posvuda smo vidjeli liječnike kako se bore da spase živote i učitelje koji se kreativno natječu kako bi ostali u kontaktu sa svojim učenicima. Opterećenje žena još je više poraslo: one koje su već trošile više od 12.5 milijardi sati dnevno briga za djecu bez škole, starije, bolesne i njihove domove bez plaće na rubu je iscrpljenosti. Više nego ikad, hitno je državama osigurati dovoljno sredstava za obnovu otpornijih i pravednijih društava.

Ovo je skupo i zapravo se radi samo o odgovoru na jedno pitanje: tko će platiti ako ne želimo da ovaj teret padne na najosjetljivije populacije? Jedan od problema je slabost poreznih režima koji imaju značajne učinke redistribucije, čineći afričke zemlje uvelike ovisnima o regresivnom oporezivanju, poput poreza na dodanu vrijednost. Drugi problem je što najbogatiji i multinacionalne kompanije ne plaćaju pravičan dio poreza.

Skrivanje profita u utočištima

Danas je ključno okrenuti se digitalnim divovima, prvacima utaje poreza: oni su najuspješniji u manipuliranju međunarodnim poreznim sustavom, tako što deklariranje rekordne dobiti u poreznim oazama, a gotovo ništa u zemljama u kojima su porezi na dobit viši, čak i ako je to mjesto gdje koncentriraju svoje aktivnosti. Ironično, oni su također veliki dobitnici pandemije, jer njihove aktivnosti zahtijevaju malo fizičkog kontakta s kupcima. Zbog toga bi zemlje trebale slijediti korake Indije, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, između ostalih, u uvođenju progresivnih poreza na digitalne usluge kako bi uhvatile dobit koju zarađuju digitalna poduzeća u zemljama u kojima se nalaze njihovi klijenti.

To je jedan od pet mjera da je Nezavisno povjerenstvo za reformu oporezivanja dobiti (ICRICT), čiji sam član, identificirao je države koje će se nositi s pandemijom. Također preporučamo uvođenje većeg poreza tvrtkama u monopolu ili oligopolu, posebice onima koje profitiraju od krize, poput farmaceutskog sektora.

Jedan od glavnih nedostataka razvojnih strategija u Africi bilo je pružanje velikodušnih poreznih poticaja, navodno bitnih za izravna strana ulaganja i inovacije. Poduzeća sada traže više, u ime obnove. Ipak znamo da imaju ograničen učinak na investicije, koje puno više ovise o kvalificiranoj radnoj snazi, količini i kvaliteti infrastrukture i političkoj stabilnosti. Što je još gore, Afrika godišnje gubi gotovo 89 milijardi dolara u nezakonitim financijskim tokovima, što je ekvivalentno 3.7 posto BDP-a kontinenta, što je više nego što prima razvojna pomoć, pokazuje nova studija Ujedinjenih naroda.

Zato se umjesto toga zalažemo za uvođenje minimalne globalne efektivne stope poreza na dobit od 25 posto. Svaka multinacionalna tvrtka koja svoju dobit obračunava u poreznoj oazi bila bi oporezovana u svojoj zemlji po ovoj minimalnoj stopi. Time bi se smanjio poticaj multinacionalnim tvrtkama da svoju dobit prebace u porezne oaze.

Konačno, potrebno nam je više transparentnosti kako bismo natjerali bogate Afrikance koji svoje bogatstvo skrivaju u poreznim oazama, a posebno multinacionalne kompanije, da plate. Vlade moraju zahtijevati od njih da objave u kojim zemljama ostvaruju svoju dobit, kako bi se mogli oporezivati ​​u skladu s tim.

Po 2030, jedna trećina mladih radnika u svijetu bit će Afrikanci. Ekstremna mladolikost Afrike nedvojbeno je bila prednost u suočavanju s pandemijom Covid-19. Ali također podrazumijeva više nestrpljenja, dok je njegova vitalnost već potisnuta nezaposlenošću, nasiljem, nejednakostima, korupcijom i, danas, ovom recesijom. Odlučiti se za status quo, u Africi čak više nego drugdje, znači odlučiti se za nestabilnost.

Léonce Ndikumana je profesor ekonomije i direktor Programa politike razvoja Afrike na Institutu za istraživanje političke ekonomije na Sveučilištu Massachusetts. Povjerenik je Neovisne komisije za reformu međunarodnog oporezivanja poduzeća (ICRICT).

Ovaj je članak iz Inter Press služba.

Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.

Molimo Vas provjerite pažljivo tablicu sa mjerama prije kupnje proizvoda, a ukoliko ne znate kako odabrati veličinu proizvoda kontaktirajte našu Službu za kupce. Doprinijeti do Vijesti o konzorciju'
25. godišnjica jesenskog fonda Drive