Hoće li se Assadovi i kuća Saud pomiriti?

Giorgio Cafiero analizira šanse da Rijad odluči ponovno prihvatiti sirijskog predsjednika i uložiti u obnovu zemlje.

By Giorgio Cafiero
Posebno za Vijesti o konzorciju

IU ožujku 2019., ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel Al-Jubeir proglašen da je tada bilo prerano obnoviti diplomatske odnose kraljevstva s vladom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Međutim, gotovo godinu dana kasnije stručnjaci tvrditi da se razmišljanje u Rijadu promijenilo i neki misle da će Rijad vjerojatno obnoviti diplomatske odnose.

Prošlog mjeseca, pro-Asadove sirijske novine izvijestio o nedavnom sastanku između stalnog predstavnika Damaska ​​pri Ujedinjenim narodima i saudijskih diplomata koji su “izrazili uvjerenje da ono što se dogodilo između dviju zemalja treba proći, ističući bratske odnose koji već dugo spajaju Siriju i Saudijsku Arabiju”.

U koordinaciji (i ponekad konkurencija) s Katarom, Turskom i Sjedinjenim Državama, Saudijsko kraljevstvo bilo je jedan od ključnih državnih pokrovitelja pobune protiv Assada koja je izbila 2011. Ali 2015. Rijad je odustao od svoje vizije post-Ba'a kojim dominiraju suniti athističku Siriju, barem u dogledno vrijeme. Tome je ponajviše pridonijela pojačana ruska vojna intervencija, koja je nedvojbeno pomogla preokretu plime u Assadovu korist.

Rijad se obraća ruskim interesima

Iako hrabri potezi Moskve u obrani režima u Siriji razljutila mnogi u Saudijskoj Arabiji i drugim državama članicama Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), dužnosnici u Rijadu nerado su prihvatili ruska postignuća na terenu. Novo shvaćanje bilo je da je s obzirom da je Kremlj odlučan poduprijeti Damask, pad Assada vrlo malo vjerojatan.

U isto vrijeme, vodstvo kraljevstva izgubilo je povjerenje u Sjedinjene Države kao saveznika spremnog braniti saudijske interese, što je bilo vidljivo tijekom predsjedništva oba Barack Obama i Donald Trump.  Poput mnogih arapskih država, Saudijska Arabija pokušala je diverzificirati svoje globalne saveze kako bi manje ovisila o Washingtonu kao sigurnosnom jamcu, pogotovo jer pitanja o dugoročnom američkom programu na Bliskom istoku ostaju otvorena.

Shodno tome, Rijad je uložio u svoje rusko partnerstvo. Iako saudijski čelnici nisu podržali partnerstvo Rusije s Iranom kako bi se Assadovoj vladi pomoglo u slamanju većinski sunitske pobune koju je podržavao Rijad, saudijski dužnosnici primijetili su rusku čvrstinu u Siriji. A Rijad je rusku predanost svom savezniku vidio kao veliku suprotnost SAD-u

Dok se kraljevstvo ne slaže s Kremljom po svim pitanjima, Saudijci vide Rusiju kao predanu, discipliniranu i ambicioznu osobu na Bliskom istoku, dok utjecaj Washingtona opada. To Rijadu daje pragmatičan razlog da teži čvršćim vezama s Moskvom.

Bez sumnje, interesi Saudijske Arabije za boljim vezama s Rusijom doveli su Rijad do većeg prilagođavanja ulozi Moskve na Bliskom istoku. Omekšani stav kraljevstva prema Assadu primjer je toga.

Turski 'ekspanzionizam' u arapske zemlje

Svaki izgled da vlada Saudijske Arabije obnovi diplomatske odnose na visokoj razini s Damaskom mora uzeti u obzir faktor Turske.

Korištenje električnih romobila ističe negativan smjer saudijsko-turskih odnosa posljednjih godina, posebice nakon Afera Khashoggi, odvijao se u pozadini Rijada i nekih drugih velikih prijestolnica sunitskih Arapa koji se sve više plaše vanjske politike Ankare u arapskoj regiji. Ovo je uvelike ublažilo protivljenje kraljevstva sirijskom Ba'athističkom režimu budući da taj režim - poput Rijada, Abu Dhabija i Kaira - gleda na tursku vladu koja je prijateljski naklonjena Muslimanskom bratstvu kao na neprijatelja. 

Zapravo, percepcije Rijada o ozbiljnoj prijetnji koju predstavlja turski “ekspanzionizam” ili “neoosmanizam” na Levant, a samim time i na širi islamski svijet, mogu potaknuti saudijske dužnosnike da vide pomirenje s Assadovom vladom kao apsolutno neophodno.

Nije pretjerivanje da se Rijad i Abu Dhabi sada obraćaju ovoj navodnoj turskoj prijetnji kao paraleli s percipiranom prijetnjom iz Irana. Saudijski stručnjak Salman al-Dossary tvrdi da su akcije Turske u libijskom građanskom ratu "klon" iranske upotrebe posrednika u arapskom svijetu. Ovo stajalište, koje je sve više prihvaćeno u Rijadu i Abu Dhabiju, uklapa se u narativ o dvostrukoj tursko-iranskoj prijetnji kojoj se članice GCC-a moraju suprotstaviti politikom "dvostrukog obuzdavanja", kao promatranom autora Samuela Ramanija.

Uloga Saudijske Arabije u obnovi Sirije?

Iako je režim u Damasku i dalje blizak saveznik Irana, u Rijadu postoji mišljenje da kraljevstvo može iskoristiti svoje financijske resurse kako bi namamilo Assadovu vladu bliže okrilju arapskih država — poput Saudijske Arabije, UAE, Egipta, Bahreina, Kuvajt i Jordan — i dalje od Teherana.

U GCC-u također raste uvjerenje da bi Rusija mogla približiti Siriju Moskvi i dalje od Teherana. Ovo se temelji na potencijalu   natječu interese Rusije i Irana u “postkonfliktnoj Siriji”.

Međutim, šanse da se Rusija ili zaljevske države značajno udalje između Sirije i Irana mogle bi biti vrlo niske s obzirom na opseg do kojeg su Teheran i nedržavni akteri koje podržava Iran institucionalizirali svoj utjecaj i konsolidirali moć u Siriji nakon 2011. godine. To vrijedi i za sigurnosnu arhitekturu ratom razorene zemlje i za njezino gospodarstvo.

To nas dovodi do pitanja ulaganja u faze obnove i razvoja Sirije, kao i do velikih geopolitičkih i gospodarskih planova Saudijske Arabije na Levantu i širom istočnog Mediterana.

Rusija želi obnovu Sirije i stabilizaciju zemlje s Assadovim režimom koji upravlja svakim pedljem sirijske zemlje. Ipak, Rusi nisu u poziciji samostalno financirati ovu obnovu i Moskva se nada da će države GCC-a napraviti hrabra ulaganja usprkos pritisku SAD-a da zadrže svoj novac podalje od Sirije. Usprkos tome, UAE je bio raspravlja Ulaganje Emirata u Siriju od Abu Dhabija ponovno uspostavljena službene diplomatske odnose s Assadovom vladom krajem 2018. Moguće je da će Saudijska Arabija uskoro slijediti primjer Emirata i ponovno prigrliti Assada kao vođu.

Assad i sunitski arapski svijet

Ne može se poreći da se Assadov režim od 2017./2018. postupno ponovno integrira u diplomatsko okrilje arapske regije. Jedna ključna blokada bilo je protivljenje Saudijske Arabije ponovnom prihvaćanju legitimiteta Assadove vlade. Faktor SAD je također u igri i to je bitno za Rijad. Washington se i dalje protivi ponovnoj integraciji Assadove vlade u međunarodnu zajednicu i financijska tržišta. SAD je vršio pritisak na arapske države da preispitaju svoj ponovni angažman s Damaskom.

Gledajući unaprijed, Al Saud bi mogao odlučiti obnoviti svoje nekoć tople odnose s obitelji Assad, čak i ako to znači povećanje rizika od novih problema u njihovom partnerstvu s Washingtonom.

Nakon godina u kojima su saudijski mediji prikazivali Assada kao zlo čudovište i nakon što je vlada u Rijadu naoružala njegove neprijatelje na početku sirijske krize, vlada u Rijadu će se morati obratiti svojim građanima. Mnogi od njih, barem do 2015., nadali su se i kladili da će Assad pasti u ruke pobunjenika koje podržava Saudijska Arabija.

Prodavanje promjene domaćoj publici u kraljevstvu bilo bi učinjeno kroz narativ o a pan-arapskog bloka radeći na protjerivanju turskih "okupatora" iz Sirije kao i Libije. Poruke saudijske vlade naglašavale bi njezin stav - koji dijeli i Abu Dhabi - da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan predstavlja veću prijetnju arapskim interesima od Assada.

Pomirenje između Saudijskog kraljevstva i Assadove vlade uznemirilo bi mnoge u Washingtonu. Može se kladiti da bi ruski predsjednik Vladimir Putin to smatrao golemim dobitkom za bliskoistočni program Moskve. Takav razvoj događaja dodatno bi istaknuo mjeru u kojoj geopolitički krajolik arapske regije postaje sve više prijateljski raspoložen prema Rusiji i dalje se udaljava od orbite američke moći.

Giorgio Cafiero (@GiorgioCafiero) je izvršni direktor Gulf State Analytics (@GulfStateAnalyt), konzultantska tvrtka za geopolitičke rizike sa sjedištem u Washingtonu.

Izražena stajališta isključivo su stajališta autora i mogu, ali ne moraju odražavati stajališta Vijesti o konzorciju.

Molimo Vas provjerite pažljivo tablicu sa mjerama prije kupnje proizvoda, a ukoliko ne znate kako odabrati veličinu proizvoda kontaktirajte našu Službu za kupce. Donacije do Vijesti o konzorciju.

Prije komentiranja pročitajte Roberta Parryja Politika komentara. Navodi koji nisu potkrijepljeni činjenicama, grube ili obmanjujuće činjenične pogreške i ad hominem napadi te uvredljiv ili nepristojan jezik prema drugim komentatorima ili našim piscima neće biti objavljeni. Ako se vaš komentar ne pojavi odmah, budite strpljivi jer se ručno pregledava. Iz sigurnosnih razloga, molimo vas da se suzdržite od umetanja poveznica u svoje komentare, koji ne smiju biti duži od 300 riječi.