Iako se neokonzervativci i kongresni ratni jastrebovi još uvijek nadaju da će potopiti iranski nuklearni sporazum, čini se da su Obamina administracija i iranski pregovarači uklonili neke ključne prepreke prema izvedivom planu za održavanje miroljubivog iranskog programa, piše Gareth Porter za Inter Press Service.
Gareth Porter
Dok se pregovori o iranskom nuklearnom programu približavaju krajnjem roku 20. srpnja, i američki državni tajnik John Kerry i iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif svojim su pažljivo sročenim izjavama signalizirali da se sada kreću prema dogovoru o dva najključnija pitanja u razgovori: razina iranskih kapaciteta za obogaćivanje koja će biti dopuštena i trajanje sporazuma.
Njihove izjave nakon dvodnevnih sastanaka u nedjelju i ponedjeljak sugeriraju da i Kerry i Zarif sada vide osnovu za sporazum koji bi zamrznuo iranski kapacitet obogaćivanja na negdje oko sadašnje razine od 10,000 operativnih centrifuga na razdoblje od nekoliko godina. Naveli su i da se dvije strane još nisu dogovorile koliko će godina trajati sporazum, ali da je pregovaranje o tom pitanju već počelo.
![Američki državni tajnik John Kerry rukuje se s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom dok stiže u hotel u Beču, Austrija, 14. srpnja 2014., na drugi dan sastanaka o budućnosti nuklearnog programa njegove zemlje. [Fotografija State Departmenta]](https://consortiumnews.com/wp-content/uploads/2014/07/14650034984_be2e8824f7_z_432_1-300x168.jpg)
Američki državni tajnik John Kerry rukuje se s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom dok stiže u hotel u Beču, Austrija, 14. srpnja 2014., na drugi dan sastanaka o budućnosti nuklearnog programa njegove zemlje. [Fotografija State Departmenta]
Zarifovi komentari dopisniku New York Timesa Davidu E. Sangeru sugeriraju kretanje prema dogovoru o dva ključna pitanja razine kapaciteta obogaćivanja i trajanja sporazuma. "Mogu pokušati sklopiti sporazum u kojem bismo zadržali naše trenutne razine", citiran je Zarif.
Wall Street Journal izvijestio je u utorak da je diplomat koji je sudjelovao u pregovorima rekao da je Iran predložio zamrzavanje broja centrifuga na 9, što je otprilike isti broj koji je stvarno bio u funkciji. Iran ima još 400 centrifuga koje su instalirane, ali nikada nisu priključene niti su radile, što sugerira da ih je Iran namjeravao zamijeniti za ustupke P9,000+5 u eventualnim pregovorima čak i prije nego što je Hassan Rouhani postao predsjednik prošle godine.
Timesova priča je izvijestila da je Zarif također "signalizirao da ima prostora za pregovore o tome koliko će dugo trajati zamrzavanje jer Iran ima sporazum s Rusijom o opskrbi gorivom za svoju nuklearnu elektranu Bushehr sljedećih sedam godina."
"Želimo proizvoditi samo ono što nam je potrebno", rekao je Zarif. “Budući da naš reaktor ne treba gorivo sljedećih sedam godina, ne moramo se ubijati zbog toga. Imamo vremena.”
Zarifova širina pregovaranja o datumu isteka mogla bi biti šira nego što se pretpostavljalo jer Iran teži mogućem dogovoru s Rusijom o suradnji u proizvodnji goriva, prema dokumentu o potrebama Irana za nuklearnom energijom koji je nedavno objavila vlada. Takav sporazum mogao bi eliminirati potrebu za početkom zamjene ruskog goriva odmah nakon isteka sadašnjeg ugovora.
Na svojoj tiskovnoj konferenciji u utorak, Kerry je odbio govoriti o konkretnom broju centrifuga o kojem je razgovarao sa Zarifom. Ipak, rekao je, "jasno smo stavili do znanja da je 19,000 koji su trenutno dio njihovog programa previše."
Pozivajući se na brojku od 19,000, a ne na 10,000 operativnih centrifuga, Kerry je ostavio otvorena vrata dogovoru koji bi smanjio polovicu ukupnog kapaciteta iranskih centrifuga. Još u lipnju, dužnosnici Obamine administracije objavili su u tisku zahtjev da Iran mora prihvatiti smanjenje broja centrifuga na između 2,000 i 4,000.
Obrazloženje za taj zahtjev bilo je da bi mu postojeća razina centrifuga u Iranu omogućila sposobnost postizanja "proboja" do dovoljne količine urana za oružje za izradu jednog nuklearnog oružja u samo dva do tri mjeseca, te da Washington inzistira na produljenju tog roka “breakout timeline” na šest do 12 mjeseci. Ali administracija je svjesna da je drugi način za postizanje tog cilja smanjenje iranskih zaliha nisko obogaćenog urana na nulu.
Zarif je dopisniku Timesa objasnio iranski prijedlog, koji je bio dio pregovaračkog nacrta, kako bi se zajamčilo da neće postojati nikakva sposobnost proboja čak i uz trenutnu razinu iranskog obogaćivanja. Sanger je izvijestio da je Zarif "kombinirao svoj prijedlog zamrzavanja s ponudom da se nuklearno gorivo proizvedeno u njegovih 9,000 radnih centrifuga pretvori u oksidni oblik, usputnu stanicu za preradu u šipke za nuklearno gorivo."
Zarif je navodno rekao da će Iran “jamčiti, tijekom sporazuma, da neće izgraditi postrojenje potrebno za pretvaranje oksida natrag u plin, korak koji bi trebao prethoditi svakom pokušaju da se obogati do 90 posto čistoće, što je ono što se općenito smatra za bombe.”
Ministar vanjskih poslova tvrdio je da bi njegov prijedlog produžio "vremenski rok za izlazak" na više od godinu dana, prema Sangeru. Kao što je Zarif opisao IPS-u početkom lipnja, plan je osmišljen kako bi se osiguralo da nisko obogaćeni uran neće biti dostupan za obogaćivanje za oružje tijekom trajanja sporazuma.
Sanger je izvijestio da američki dužnosnici "sumnjaju" da će postići taj cilj, ali nije ponudio nikakvo objašnjenje i nije citirao nijednog dužnosnika. To sugerira da se Sanger oslanjao na ono što su američki dužnosnici rekli o problemu "probijanja" prije pregovora Kerry-Zarif.
Kerry se nije osvrnuo na pitanje trajanja sporazuma na svojoj tiskovnoj konferenciji. Ali američki dužnosnik citiran je u priči Reutersa od 12. srpnja da je odbio dati konkretan broj, ali je rekao da Sjedinjene Države žele da bude "dvoznamenkast". U ranijim brifinzima za medije, američki dužnosnici naznačili su da Sjedinjene Države žele da sporazum traje 20 godina.
Prije sastanaka Kerryja i Zarifa, viši američki dužnosnik koji je 12. srpnja izvijestio novinare kritizirao je govor Alija Khameneija od 7. srpnja koji se odnosio na potrebu Irana za ekvivalentom od 190,000 centrifuga prve generacije. Dužnosnik je rekao da će broj biti "daleko veći od njihovog sadašnjeg programa" i da je SAD rekao da umjesto toga treba smanjiti postojeći kapacitet. To je sugeriralo da Iran inzistira na dobivanju odobrenja za taj povećani kapacitet u sporazumu.
Na svojoj tiskovnoj konferenciji, međutim, Kerry je jasno sugerirao da Khameneijevo citiranje brojke od 190,000 nije kršenje dogovora. "[To] odražava dugoročnu percepciju onoga što trenutno imaju u svojim glavama u vezi s nuklearnim postrojenjima za opskrbu energijom", rekao je Kerry. “Vjerujem kako je to bilo postavljeno u govoru”, dodao je.
Kerry je implicirao da Khameneijeva vizija industrijskog obogaćivanja neće pasti unutar vremenskog okvira sporazuma, vjerojatno na temelju njegovih razgovora sa Zarifom. Taj odgovor sugerira da Kerry sada razmatra iranski prijedlog o trajanju sporazuma koji bi odgodio početak iranskog povećanja industrijskog obogaćivanja do točke blizu ili unutar "dvoznamenkastog" razdoblja od godina koje zahtijevaju Sjedinjene Države .
Nakon što se razlika između predloženog trajanja dviju strana smanji na nekoliko godina, obje strane mogu zaključiti da razlika nije dovoljno važna da bi žrtvovala prednosti postizanja sporazuma. Obamina administracija još uvijek procjenjuje hoće li zatražiti produženje pregovora nakon nedjeljnog roka, ali možda neće trebati dugo da se sklopi sporazum nakon što se donese odluka o postizanju kompromisa o dva ključna pitanja.
Kada je Sanger iz Timesa upitao Zarifa može li se postići dogovor do roka 20. srpnja, ministar vanjskih poslova je odgovorio: "Možemo to učiniti do večeras."
Gareth Porter nezavisni je istraživački novinar i dobitnik nagrade Gellhorn za novinarstvo 2012. godine. Autor je nedavno objavljene Manufactured Crisis: The Untold Story of the Iran Nuclear Scare. [Ova se priča izvorno pojavila u Inter Press Serviceu.]
U redu onda, sada nakon kastracije Irana, recimo, razoružamo Izrael! Kad bolje razmislimo, razoružajmo se u cijelom svijetu.