Otvorena vrata za napuštanje Afganistana

Predsjednik Obama obećao je okončati američku borbenu ulogu u Afganistanu do kraja 2014., ali se nagađa s afganistanskim predsjednikom Karzaijem oko toga kako zadržati vojnike još jedno desetljeće, spor za koji Ivan Eland iz Nezavisnog instituta kaže da je dobar izgovor za odlazak.

Autor Ivan Eland

Uvijek živahan Hamid Karzai, nedavno afganistanski predsjednik zvano vijeće narodnih plemenskih starješina(loya jirga) za ratifikaciju bilateralnog sigurnosnog sporazuma postignutog sa Sjedinjenim Državama kojim se upravlja do 12,000 američkih snaga koje bi ostale u toj zemlji nakon povlačenja svih američkih i međunarodnih borbenih snaga krajem 2014.

Zatim je Karzai odmah prkosio vlastitoj konklavi ignorirajući njezinu preporuku da brzo potpiše sporazum; inzistirao je da će potpisati tek u proljeće 2014. Zatim je dodao još uvjeta, naime da Sjedinjene Države oslobode afganistanske zatvorenike koji se drže u zatvoru u Guantanamu i zaustave sve američke vojne napade na afganistanske domove.

Predsjednik Barack Obama i afganistanski predsjednik Hamid Karzai sudjeluju na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u istočnoj sobi Bijele kuće, 11. siječnja 2013. (Službena fotografija Bijele kuće, Lawrence Jackson)

Sam bilateralni sporazum kaže da Sjedinjene Države mogu napadati afganistanske stanove samo u izvanrednim okolnostima. Potpuni prekid takvih napada ozbiljno bi spriječio jednu od primarnih misija u Afganistanu za preostale američke snage, lov na sve preostale teroriste Al Qaide.

Budući da je Karzaiju doista malo stalo do ove misije, on je savršeno voljan zahtijevati da se ona ometa u prikupljanju političkih bodova unutar zemlje s afganistanskim stanovništvom kojemu je dosta i prakse i strane okupacije. Izvorno je napravio ovaj ustupak Sjedinjenim Državama samo kako bi američke trupe nastavile s obukom afganistanskih snaga i kako bi zadržale milijarde inozemne pomoći koja dolazi s tim naporima.

Od svoje prve predsjedničke kampanje, Barack Obama obećao je okončati više od desetljeća rata i vratiti američke trupe kući. Ipak, od tada je to smanjio na povlačenje "borbenih" snaga, čime mu je omogućena rupa u zakonu da zadrži do 12,000 američkih snaga u zemlji. Ipak, Karzaijevo inzistiranje da se zaustave svi američki napadi na afganistanske domove od strane takvih preostalih snaga pokazuje da je Obama jednostavno redefinirao riječ "borba".

Protuterorističke misije doista uključuju ekstremnu opasnost i pucanje na ljude, borbu u razmišljanju svakog laika. Američke vojne snage koje obučavaju afganistanske snage na terenu također mogu biti uključene u ono što bi svatko prepoznao kao borbu, osobito ako se nađu pod neprijateljskom vatrom. Dakle, u stvarnosti, ostavljajući bilo kakve američke snage u Afganistanu, Obama stvarno krši svoje obećanje američkom narodu da će ukloniti sve borbene snage do kraja 2014.

Ali jesu li te preostale snage doista potrebne za sigurnost SAD-a? Jedva. Čak i američki obavještajci vjeruju da je samo mali broj operativaca Al Qaide ostao u Afganistanu. Ako su ih Sjedinjene Države trebale ubiti, mogle su to jednostavno učiniti zračnim napadima ili napadima dronovima izvan zemlje.

Pravi razlozi stalne prisutnosti američkih snaga je nastavak obuke klimavih afganistanskih sigurnosnih snaga i djelovanje kao politički simbol stalne američke predanosti opstanku afganistanske vlade. Od 12 godina, $ 43 milijuna “Obuci i opremi” misija većih američkih snaga nije rezultirala kompetentnim afganistanskim sigurnosnim snagama, dvojbeno je da manje preostale američke snage mogu utjecati na isto.

Drugim riječima, čini se da je glavni razlog napuštanja trupa to što bi se, ako bi Sjedinjene Države potpuno otišle, afganistanski režim psihološki srušio i građanski rat bi se nastavio. Vijesti: Taj se ishod može dogoditi čak i ako Sjedinjene Države zadrže zaostale snage u zemlji, što će samo rezultirati još više bespotrebnih američkih smrti.

U svakom slučaju, s obzirom na te strašne okolnosti, moglo bi se pomisliti da bi Karzai ugađao Amerikancima kako bi ih natjerao da ostanu, umjesto da ih muze za svaki mogući ustupak. Međutim, Karzai zna kako Amerikanci razmišljaju. Nažalost, on zna da su se u prošlosti ponašali imperijalno, rijetko napuštajući bilo gdje gdje su bili okupirani, jer glupo vjeruju da njihova sigurnost ovisi o ostanku u dalekim mjestima širom svijeta kako bi provodili misije izgradnje nacije.

Stoga on drsko postavlja nove zahtjeve od Sjedinjenih Država, čak i dok je budućnost njegove vlade slaba bez, a možda čak i s preostalim američkim snagama i pomoći.

Obamina administracija trebala bi napustiti američki imperijalni način razmišljanja i iskoristiti Karzaijeve sve veće zahtjeve, te odbijanje potpisivanja bilateralnog sporazuma do sljedećeg proljeća, da nazove njegov blef i potpuno povuče američke snage iz Afganistana.

Sjedinjene Države ne trebaju trupe na terenu u zemlji da spriječe bilo kakav povratak Al Qaide, iskorištavajući povratak kaosa, već samo da upozore afganistanske talibane da ne pružaju utočište takvim ljudima ili će se američko zrakoplovstvo vratiti u napad. zemlju iz zraka. Ta je prijetnja vjerodostojna i trebala bi odvratiti talibane koji su vjerojatno naučili lekciju skrivajući takve neželjene posjetitelje prošli put.

Ivan Eland je direktor Centar za mir i slobodu u Nezavisnom institutu. Dr. Eland proveo je 15 godina radeći za Kongres na pitanjima nacionalne sigurnosti, uključujući i rad kao istražitelj Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i glavni analitičar za obranu u Uredu za proračun Kongresa. Njegove knjige uključuju Podjela za mir: Izlazna strategija za Irak Carstvo nema odjeće: razotkrivena vanjska politika SAD-ai Vraćanje “obrane” u američku obrambenu politiku.