Opsadni obilazak Sarajeva

Kako dolazi ljeto i turisti ponovno hrle u Europu kako bi istražili njezine elegantne gradove s njihovom drevnom kulturom i poviješću brutalnih sukoba, Sarajevo nudi jedinstveni pogled u ludilo modernog rata, nešto za što su se mnogi Europljani nadali da je iza sebe ostavilo više od pola stoljeća prije. Kako izvještava fotoreporter Ted Lieverman, jedan je poduzetnik znatiželju o brutalnom građanskom ratu u Jugoslaviji pretvorio u posebnu turu.

Autor: Ted Lieverman

Lipnja 27, 2011

S brda gledamo na raskrižje Zmaja od Bosne i jedne od širokih poprečnih ulica, uokvirenih između višekatnica.

"To je Sniper Alley", kaže Skender. “Odavde su Srbi pucali na civile koji su pokušavali prijeći otvoreni prostor.” Izgleda kao lak pogodak za obučenog snajperista s nišanom.

Skender Hatibović mi pravi poseban obilazak Sarajeva, njegovog rodnog grada, koji on naziva Opsadni obilazak. Umjesto crkava i muzeja, posjećujemo mjesta koja su ostala upamćena po opsadi glavnog grada Bosne i Hercegovine 1992.-1995. tijekom Balkanskog rata u kojem je Jugoslavija eksplodirala i nestala.

Tijekom tog rata Sarajevo, smješteno u dolini, bilo je izloženo vojnoj sili koju su stvorili etnički Srbi koji su živjeli u Bosni, koji su držali okolna brda i gađali civilno stanovništvo topničkom, minobacačkom i snajperskom vatrom. Čak 10,000 ubijeno je tijekom opsade, 50,000 ranjeno.

Skendera srećem u njegovom uredu na Baščaršiji, u srcu najstarijeg dijela grada. Sljedećih 3 i pol sata putujemo njegovim terencem dok mi on detaljno priča o opsadi. Ističe mjesta koja se obično preskaču u obilascima Gospodarske komore.

Ovdje je pijaca Markale, gdje je 68 poginulo tijekom granatiranja u veljači 1994., a još 38 poginulo je na pijaci preko puta u kolovozu 1995., kaže on. Ovdje je bezazlena kućica koja je skrivala početak tunela izgrađenog ispod zračne luke za krijumčarenje oružja otrcanoj bosanskoj vojsci koja brani grad.

Evo židovskog groblja u brdima južno od grada, gdje su branitelji držali jedan rub groblja, bosanski Srbi drugi, a središte je bilo minirano (Skender me uvjerava da je potpuno očišćeno od municije).

Spuštajući pogled s groblja, Skender ističe kako je život u gradu bio nesiguran, kako su bili ranjivi na gotovo neprekidno granatiranje. Skender je tada imao 8 godina i živio je s obitelji u gradu.

Neki su stanovnici predvidjeli rat i otišli u konvojima; njegova je obitelj ostala. Previše ljudi, kaže on, nikada nije zamišljalo da bi mogao doći do pravog rata, a učinjeno je tako malo priprema. Mjesecima nakon početka granatiranja Skender je spavao u podrumu.

Godinama kasnije, počeo je voditi skupinu hostela za mlade, a gosti bi ga pitali o opsadi. Prije gotovo četiri godine svojim je gostima počeo nuditi izlete.

Turneje su postale uspješne i on je osnovao Sarajevo Funky Tours pružati svoje usluge široj javnosti. Procjenjuje da je do sada imao oko 500 turneja.

Samo Sarajevo je transformirano nakon rata, njegova obnova potaknuta međunarodnim donacijama. Većina zgrada je popravljena ili obnovljena, turisti pune stare gradske kafiće i restorane. Netko bi mogao pomisliti da je rat daleka uspomena - osim što naknadni potresi još uvijek odjekuju diljem zemlje. 

Srpski sektor u Bosni, koji sebe naziva Republikom Srpskom, ne surađuje sa saveznom vladom i želi umjesto toga održati referendum među svojim stanovništvom kako bi se proglasilo da bosanska vlada nema ovlasti za procesuiranje bosanskih Srba za ratne zločine.

Tek su najoštrije prijetnje visokog predstavnika UN-a i Europske unije konačno odvratile bosanske Srbe od stvaranja nove krize. U međuvremenu se čini da se vlada ne može boriti protiv korupcije i nezaposlenosti.

Dva tjedna nakon što sam napustio Sarajevo, srpska vlada uhitila je Ratka Mladića, generala bosanskih Srba koji je navodno odgovoran za mnoge zločine tijekom rata, uključujući masakr u Srebrenici i smrt civila tijekom opsade Sarajeva.

Nekoliko tisuća ultranacionalista pobunilo se u Beogradu protiv namjere srbijanske vlade da izruči Mladića sudu za ratne zločine u Haagu. U međuvremenu, suđenje bivšem čelniku Srba Radovanu Karadžiću ide dalje dok svjedoci u Haagu nastavljaju dokumentirati krvava djela iz tog razdoblja.

Strasti koje su dovele do ratova na Balkanu 1990-ih još nisu u potpunosti rasplinute.

Ipak, Skender, koji završava magisterij iz ekonomije, kaže da on i njegovi prijatelji ostaju u Sarajevu. To je još jedan znak nade za grad koji je dugo živio samo od nade.

Ted Lieverman slobodni je fotograf sa sjedištem u Philadelphiji. (Sva prava pridržava autor.)